Prošao novi plan gospodarenja otpadom

Autor: Suzana Varošanec , 04. siječanj 2017. u 22:00
Hrvatska je već morala imati plan kojim će do 2020. osigurati da se 50% komunalnog otpada odvojeno prikupi u kućanstvima i preostalih 50% obradi/Shutterstock

Dvojbe postoje u vezi pitanja je li ministar zaštite okoliša i energetike ustrajao na smanjivanju kapaciteta CGO.

U očekivanju Plana gospodarenja otpadom (PGO) koji danas ide na Vladu glavno je pitanje što je konačno njime definirano te hoćemo li biti kažnjeni za probijanje roka. Malo kašnjenje vezano uz donošenje PGO-a, navode iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, neće značajno utjecati na raspisivanje natječaja iz sektora gospodarenja otpadom jer "nakon donošenja na Vladi i EK treba dati svoje očitovanje na PGO".

Slijedom usvajanja PGO-a u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. planira se, kažu, u 2017. pokretanje nekoliko poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Iz ministarstva koje vodi ministrica Gabrijela Žalac još poručuju da je osim navedenih poziva u tijeku i provedba projekta "Izgradnja centra za gospodarenje otpadom Biljane donje" koji je već ranije odobren za financiranje putem OPKK. Također, kroz OPKK očekuje se nastavak financiranja projekta, tj. financiranje druge faze "Uspostava cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom na području Šibensko – kninske županije – Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac" čija je provedba započela u okviru Operativnog programa Zaštita okoliša 2007.-2013.

Inače, Hrvatska je već morala imati plan kojim će do 2020. osigurati da se 50% komunalnog otpada odvojeno prikupi u kućanstvima i preostalih 50% obradi, čime bi se ispunio i drugi cilj, a to je da se udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta smanji na 35%. Ovo je kako tvrde stručnjaci iz Hrvatske udruge za gospodarenje opadom (HUGO) i HUP-a moguće postići poboljšanjem sustava primarnog odvajanja i uz pomoć 13 Centara za gospodarenje otpadom. PGO u konačnoj verziji navodno predviđa da ostanu završeni centri Marišćina i Kaštijun te Biljane donje i Bikarac koji su u visokoj fazi realizacije, no dvojbe postoje u vezi pitanja je li ministar Slaven Dobrović ustrajao na smanjivanju planiranih kapaciteta ostalih.

Prijepor unutar struke oko toga već duže traje budući da za PGO nije napravljena tehničko-tehnološka a ni ekonomska analiza za trenutne prijedloge ministra, što su tražili i HUGO i HUP, a i EK. Nakon sastanka HUP-a kao jednog od socijalnih partnera i ministra Dobrovića održanog uoči Badnjaka koji nije dao zadovoljavajuća objašnjenja, ponovljeni su zahtjevi da se u PGO navedu ciljevi koji su u skladu sa EU dirketivama i preuzetim obvezama te je napisano negativno očitovanje na PGO.

Tako je on i skinut s dnevnog reda posljednje sjednice Vlade u 2016., uz uvjet da do sljedeće sjednice Dobrovićevo Ministarstvo postigne dogovor sa županijama u pogledu sortirnica i kapaciteta CGO, a isto tako i s HUP-om koji ima niz primjedaba, a ključni su zahtjevi da se u Plan vrate svi centri koji su bili planirani, zatim uvid u navedene analize te rješavanje pitanja industrijskog otpada i mulja, kao i anuliranje cilja od 40% za biorazgradivi otpad jer to u EU ne postoji, pa je prema stručnjacima to bila još jedna zamjerka ministrovu planu. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Dobrović forsira razdvajanje a SDP i HDZ bi spalionice, pa sad prosudite tko je pametniji… iliti tko je korumpiran.

Moderan čovjek svojim načinom života pravi puno smeća. Saniranje smeća postaje veliki problem i već je postao državni problem i rješavaju ga svi počev od vlade. Treba prvo rješiti organsko smeće kompostiranjem. Tako bi se izbjeglo skupljanje ptica i glodara. Svo preostalo smeće 100% treba obraditi, metali, plastika itd. Ništa ne treba spaljivati. Ako su u pitanju otrovi njih treba kemijski obraditi u neškodljive materije.

New Report

Close