Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovici godine potvrdilo je često ponavljanu tvrdnju kako visoka inflacija pogoduje punjenju državnog proračuna: ukupni prihodi u odnosu na prvo polugodište prošle godine veći su za čak 30 posto!

Do sredine godine, naime, u središnji proračun slilo se 13,7 milijardi eura, a u isto vrijeme prošle godine nešto više od 10,5 milijardi.

Uz nastavak međugodišnjeg rasta gospodarske aktivnosti od 2,7 posto realno i prosječnu inflaciju 9,9 posto, u razdoblju siječanj-lipanj razni su porezi proračunu donijeli 7,3 milijarde eura. To je 24 posto više nego lani, rekao je Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija, predstavljajući na današnjoj sjednici Vlade polugodišnje izvješće. Pritom je posebice podcrtao rast prihoda od poreza na dobit, PDV-a i trošarina.

Istodobno, u proračun je do sredine godine uplaćeno i 12,8 posto više doprinosa za mirovinsko osiguranje. Slijedom rasta plaća i zaposlenosti u proračun se slila 2,1 milijarda eura tih doprinosa. Među značajnijim prihodnim stavkama uobičajeno su i tzv. prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na razne fondove EU, a koji su u prvom polugodištu proračunu donijeli 2,6 milijardi eura odnosno nešto više od polovice cjelogodišnjeg plana.

Istodobno, dvoznamenkast bilježi se i na rashodnoj strani proračuna. Ukupni rashodi dosegnuli su 13,1 milijardu eura, što je u dnosu na prošlu ogidnu povećanje za nešto manje od 20 posto (19,3%). Rastu rashoda za oko 2,1 milijardu eura pridonijela su povećanja na nizu stavki, od mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena i troškova sanacije šteta od potresa, pa do izdataka za mirovine i rashoda za zaposlene.

Osim središnjeg državnog proračuna koji je prvo polugodište zaključio sa suficitom od 556 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, višak su, i to u iznosu od 306 milijuna eura, ostvarili i izvanproračunski korisnici (s 3,8 milijardi eura prihoda i 3,5 na strani rashoda.

Isto vrijedi i za lokalnu državu. Proračuni gradova, općina i županija u prvom su polugodištu ostvarili 236 milijuna eura viška.

Ukupno gledano, na razini opće države (prema nacionalnoj metodologiji) u prvoj polovici godine zabilježen je suficit od 1,1 milijardu eura ili 1,5 posto BDP-a. U prvih pola godine, dakle, proračunska dinamika je osjetno bolja od planskih veličina za 2023. kojima je za ovu godinu planiran deficit.