Jedina šećerana u Hrvatskoj neće prestati s radom. Takvu dramatičnu vijest koja se pronijela ovih dana u medijima, da bi de facto propala berba šećerne repe na hrvatskim poljima mogla značiti i kraj proizvodnji šećera, demantiraju iz županjske Hrvatske industrije šećera (HIŠ).

“Učinak katastrofalne prirodne nepogode koja je pogodila naše kooperante u ovoj godini sigurno će se negativno odraziti i na poslovanje HIŠ-a. Međutim, u ovoj vrsti poslovanja smo naučili da se izmjenjuju dobre i loše godine, te da u pravilu uvijek dolazi do određenih odstupanja u odnosu na planove”, ističe savjetnik Uprave HIŠ-a Miroslav Božić.

Kaže da u HIŠ-u ulažu velike napore da minimiziraju učinak manjka sirovine u odnosu na planiranu preradu u kampanji. “Djelomice se problem može ublažiti iz zaliha finalnih proizvoda, a ovisno o konačnom rezultatu kampanje i potrebama, postoji i opcija rafiniranja sirovog trščanog šećera koju imamo na raspolaganju”.

Božić: Naučili smo da se izmjenjuju dobre i loše godine, te da u pravilu uvijek dolazi do određenih odstupanja u odnosu na planove.

To je rješenje HIŠ-u poslužilo i prošle godine da se nadomjesti također slaba godina u proizvodnji repnog šećera, nakon nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su smanjili dostupnu sirovinu. No, ovogodišnji urod neusporedivo je lošiji, podbacio je i 80%, a i repa koja je ostala zdrava loše je digestije.

Takav razvoj događaja još je porazniji zbog činjenice da se interes poljoprivrednika za ovu ratarsku kulturu napokon počeo oporavljati. Prema informacijama koje smo dobili iz HIŠ-a, konačno su vraćene i značajnije površine pod šećernom repom i povećan je broj kooperanata. Zasijano je oko 10.760 hektara u Hrvatskoj, te još oko 850 hektara kod kooperanata u Mađarskoj i Sloveniji.

Ne inzistira se na naplati
“Rekordna je to površina u zadnjih pet godina i bili smo zadovoljni i mi i proizvođači što je zaustavljen trend pada površina, započet nakon ukidanja sustava proizvodnih kvota u EU prije 7 godina”, ističe Božić, nastavljajući kako je u odnosu na prethodnu godinu zasijana za oko 30% veća površina, a to je pratio i porast broja kooperanata.

Ugovorena je proizvodnja s 519 proizvođača u Hrvatskoj, što je za 160 više nego u 2023., a to je i najveći broj kooperanata u zadnjih pet godina. Povećan je broj manjih proizvođača, a mnogi među njima su, dodaje Božić, povratnici koji poznaju ovu proizvodnju, ali su među njima i mladi koji su prepoznali mogućnosti koje nudi ova dobro organizirana proizvodnja uz zajamčen otkup i pravodobno plaćanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Oko 80% kooperanata s HIŠ-om ima sklopljene aranžmane za osiguranje osnovnih inputa u proizvodnji, a to su sjeme, mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja. No, u HIŠ-u uvjeravaju da podmirenje duga neće predstavljati problem poljoprivrednicima.

“Situaciju koju imamo ove godine, gdje će našim kooperantima zbog više sile biti nemoguće vratiti dug za repromaterijal, imali smo i prije. HIŠ sigurno neće inzistirati na naplati duga, te će kao što je to bivalo i u nekim drugim težim godinama pronalaziti rješenja kako bi se premostio taj problem”, kaže Božić. U HIŠ-u su optimisti i da će neke od mjera Vlade, koja je upoznata s problemom, pridonijeti da se zadrži interes proizvođača i njihov ostanak u sjetvi repe i iduće godine.

Na upit imaju li već najava poljoprivrednika da odustaju od šećerne repe za iduću kampanju i da prelaze na neku drugu kulturu, u HIŠ-u odgovaraju kako vjeruju da će većina kooperanata uvidjeti da se radi o nepogodi koja je iznimna i da će ostati u toj proizvodnji, bez obzira na to što će moguće biti smanjen udjel repe u plodoredu.

HIŠ je proteklih dana jako angažiran u traženju pomoći poljoprivrednicima, a optimizmu da će ostati u proizvodnji šećerne repe pridonose i pozitivne reakcije Ministarstva poljoprivrede i Vlade, te najave potpora proizvođačima za nadoknadu štete, koja nigdje nije bila tako visoka kao u ovom sektoru. Razmjere poput ovogodišnjeg podbačaja nije se, naime, dosad zabilježilo u toj proizvodnji.

“Ključno je da je riječ o kombinaciji katastrofalnih prirodnih nepogoda koji su dogodio u istoj kalendarskoj godini, dakle suša, tuča, štetnici i bolesti, te da unatoč poduzetim agrotehničkim mjerama, štetu nije bilo moguće spriječiti”, objašnjava Božić, ukazujući da je HIŠ-evo obraćanje državi rezultat odgovornog odnosa prema kooperantima, koji se često ističe kao primjer najbolje prakse između proizvođača poljoprivredne sirovine i prehrambene industrije.

Uzgoj šećerne repe u drugim dijelovima Europe nije bio pogođen u takvim razmjerima kao u Hrvatskoj, odnosno široj Panonskoj regiji u kojoj hrvatska šećerna repa čini nešto više od 85% proizvodnje. Što se drugih dijelova Europe tiče, konstatira Božić, uglavnom nije bilo problema. Najveći proizvođači u EU su Francuska, Njemačka, Poljska i Nizozemska, gdje je skoro 80% proizvodnje, a inače je na razini cijele EU ove godine zasijano oko 6% više repe u odnosu na prošlu godinu.

Milijunski prihodi i dobit
“Međutim, jedina šećerana u Mađarskoj i obje šećerane u Rumunjskoj, kao i naša županjska imaju vrlo sličan problem ogromnog udjela trule i tehnološki neiskoristive sirovine. Upravo doznajemo da određene poteškoće imaju i češki proizvođači ali razlog su poplave”, kaže Božić.

Očito je da proizvodnji šećerne repe u Hrvatskoj predstoje velike promjene. U HIŠ-u kažu da prate znanstvena dostignuća, posebice u pogledu sjemena u kojem su kod nas podjednako zastupljene konvencionalne i tzv. pametne sorte repe koje različito reagiraju na različite agroklimatološke uvjete.

“Poučeni ovogodišnjom situacijom ozbiljno razmišljamo o početku ranije sjetve dogodine, a to znači i ranijoj kampanji prerade, nešto slično kao što već godinama imamo u Italiji i znatnom dijelu Španjolske.

Sigurno je da takav pomak kako bi se prevenirao učinak dugotrajnih sušnih razdoblja znači i promjene sortimenta što ćemo razmotriti i birati optimalna rješenja”, poručuju iz HIŠ-a, čije su zacrtane srednjoročne strateške smjernice osloniti se primarno na proizvodnju repnog šećera s površina u “radijusu optimalne udaljenosti od tvornice, kako bi se smanjili troškovi, ali i ugljični otisak”.

HIŠ je u 2023. sa svojih 260 zaposlenih ostvario gotovo 145 milijuna eura prihoda, te 20 milijuna eura dobiti, a tradicionalno je hrvatska šećerna industrija velik izvoznik, više od polovice prihoda HIŠ ostvari na međunarodnim tržištima.