Svjetska banka podignula je prognozu rasta BDP-a za Hrvatsku u ovoj godini na 2,4 posto, pola boda više nego ranije, dok u 2017. još očekuje njegovo urušavanje prema dva posto. Uz dozu optimizma stiže i upozorenje da ozbiljnu prijetnju vide u riziku neuspjelih pregovora sa sindikatima o plaćama u javnom sektoru i arbitraži s bankama zbog konverzije kredita u švicarskom franku.

 "To bi značilo da Hrvatska neće moći izaći iz Procedure prekomjernog deficita i to bi bila izgubljena prilika. Dobra poruka bi bila da se u godini kad imamo povećane rizike radi intenzivno na smanjenju ranjivosti i mislim da bi to trebale biti neke od prvih stvari kojima bi se nova Vlada trebala pozabaviti", rekla je Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Banke. Tri prioriteta trebala bi biti fiskalna konsolidacija, jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz mjere poput reforme regulative te jačanje pravosuđa, i konačno bolje upravljanje javnim poduzećima.

S rastom od 2,4 posto, brže od očekivanog prosjeka EU, Hrvatska se naposlijetku vraća na put konvergencije prema ostalim članicama. "Rast koji je ove godine ostvaren imat će utjecaja na oporavak tržišta rada koji je već vidljiv, a to je vrlo važno za povećanje životnog standarda. Ono što bi trebalo učiniti, a novi politički ciklus to i omogućuje, jest ubrzati napore jačanju konkurentnosti gospodarstva i stabiliziranje javnih financija. Nadamo se da ćemo to vidjeti u programu nove Vlade", poručuje.

Za optimistične procjene nekih ministara o rastu i do pet posto iduće godine u Svjetskoj banci smatraju da za to nema uvjeta, pogotovo jer, osim domaćih rizika, cijeloj Uniji prijete posljedice Brexita, mogućeg zaoštravanja geopolitičkih tenzija te efekt prelijevanja mogućeg podizanja kamatnih stopa u SAD-u. "To su rizici koje će osjetiti naši vanjskotrgovinski partneri i koji će se preliti i na hrvatsko gospodarstvo", kaže Madžarević Šujster, koja zabrinjavajućim drži i 3,5 milijarde eura inozemnog duga, a koji dospijeva središnjoj državi na naplatu u 2017.