Svaki rotor sa semaforima svojevrsno je ‘drveno željezo’, jer je rotor, odnosno kružno raskrižje osmišljeno da semafori nisu potrebni.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra kako golema ulaganja u remetinečki rotor neće dati ni približno očekivane efekte. On smatra kako je bio pogrešan pristup povećanja pristupne moći Remetinečkog rotora, koji je najopterećenije prometno čvorište u Hrvatskoj.
Naime, Marušić ističe da se time generiraju slijedne gužve, posebice na raskrižju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca te T-čvorištu na spojnici Jadranskog mosta prema Savskoj i Horvaćanskoj cesti.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra kako golema ulaganja u remetinečki rotor neće dati ni približno očekivane efekte. On smatra kako je bio pogrešan pristup povećanja pristupne moći Remetinečkog rotora, koji je najopterećenije prometno čvorište u Hrvatskoj.
Naime, Marušić ističe da se time generiraju slijedne gužve, posebice na raskrižju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca te T-čvorištu na spojnici Jadranskog mosta prema Savskoj i Horvaćanskoj cesti.
– Trebalo je izmjestiti barem trećinu prometa, a za to postoji gotovo idealno, prioritetno rješenje: izgradnja Jarunskog mosta, na spojnici Petrovaradinska ulica – Blato, što Zagrebu donosi i ostale sinergijske koristi (povećanje funkcionalnosti budućeg Sveučilišnog bolničkog centra i ‘izvlačenje’ velikog dijela bolničkih kapaciteta iz centra, što će dodatno doprinijeti smanjenju gužvi) – smatra Marušić, piše Autoportal.
Prema prometnom stručnjaku, teorijom progresivnog djelovanja količine prometa na gužve, one bi se svele u prihvatljive okvire na Remetinečkom rotoru te bi bila dovoljna signalizacijska i regulacijska unapređenja dosadašnjeg rotora.
– Svaki rotor sa semaforima svojevrsno je ‘drveno željezo’, jer je rotor, odnosno kružno raskrižje osmišljeno da semafori nisu potrebni. Semaforizirani rotori se koriste samo u slučaju golemih i brojnih presijecanja prometnih pravaca, kad nije moguće rasterećenje premosnicama u okruženju, kao što je moguće u Zagrebu, primjerice na desecima preopterećenih kružnih tokova u Njemačkoj – smatra Marušić.
Kako ističe prometni stručnjak za Autoportal, po cijeni rekonstrukcije rotora mogle su se riješiti dvije nužne prometne premosnice koje bi imale desetorostruko veći efekt: Jarunski most i spojnica na pravcu Avenija Gojka Šuška – Mandlaova, denivelirano s Branimirovom preko Borongaja i Čavićeve prema Domovinskom mostu.
Marušić smatra kako bi se brojni problemi riješili s te dvije premosnice, te da bi se riješile gužve u području Remetinečkog rotora, Horvaćanske, Savske, Vukovarske, Heinzlove, Branimirove te bi se riješila prometna izolacija Borongaja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.gospon strućnjak, rotor je dao iznadočekivane efekte………………..nekima,
zato je i rađen, ne mislite valjda da je to rađeno zbog bleeeeeeeeeeeeee,
mene sada zanima samo koliko će na tom okruglom prostoru biti postavljeno hrvatskih zastava na svim etažama, primjereno bi bilo oko 2000, ali vidjeti ćemo, Mikijeva je zadnja, a znamo da on dela ko konj,
budite sretni i ponosni što niste na otvorenje morali doći i zastavicama mahati delaču, dok vozi počasne umjesto posljednje krugove po rotoru
Miki sve znalački riješava pomoću grah simulacije. Dva zrna graja (automobila) sim tri zrna tam i dobije se najefikasnija protočnost automobila za rotor da ne spominjemo financijske uštede.
Danas je kolona bila od mosta do križanja Savske i Horvaćanske. Još jedan Mikijev vrhunski potez. Ali samo neka Tigra dela!
Uključite se u raspravu