Zračni se promet oporavlja nakon dvije godine pandemije Covida-19 te su brojke putnika, kako u Hrvatskoj tako i na razini Europske unije i svijeta, sve bliže rekordnoj 2019. U lipnju ove godine ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama je, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio 1,48 milijuna putnika, što je za 15,4% više nego u lipnju 2022., kada je ostvaren promet od 1,28 milijuna putnika.

Skok Osijeka

Najveći promet ostvarila je zračna luka Split, s 484.000 putnika, što je porast od 15,8% u odnosu na lipanj 2022., kada je prevezeno 418.000 putnika. Slijedi zračna luka Zagreb, sa 345.000 prevezenih putnika, odnosno 18,5% nego prije godinu dana kada je prevezeno 291.000 putnika, te zračna luka Dubrovnik, sa 343.000 prevezenih putnika, što je 10,2% više u odnosu na lipanj 2022., kada je kroz Ćilipe prošlo 311.000 putnika. Rast broja putnika bilježi i sve ostale hrvatske zračne luke: Zadar, Pula, Rijeka, Osijek, Brač i Mali Lošinj, a statistički najveći rast imao je osječki aerodrom od čak 171,4%, ali s vrlo malim brojkama od svega 5073 putnika ovoga lipnja. U apsolutnim brojkama najmanje putnika u lipnju je imao Mali Lošinj, njih 190, a slijedi ga Brač sa 2686. Najznačajniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 294.000 putnika, što je 13,7% više na godišnjoj razini. Slijede zračne luke Ujedinjenog Kraljevstva, sa 275.000 prevezenih putnika ili 11% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, sa 102.000 prevezenih putnika, što je za 7,3% više nego lani. Na četvrtoj je poziciji, pomalo neuobičajeno, Poljska sa 83.000 putnika, a slijede Italija, Nizozemska, Austrija, Švedska, Irska te Španjolska.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u lipnju 2023. dosegao je 15.164, što je jedan posto više u usporedbi s lipnjem 2022. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u lipnju iznosio je 887 tona, što je pad od 11,4% na godišnjoj razini. U prvom polugodištu, u usporedbi s istim razdobljem 2022., ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 6,9%, ukupan promet putnika za 24,4%, dok je ukupan promet tereta pao za 3,9%. Prema podacima Međunarodne udruge zračnog prometa (IATA), avioprijevoznici su u lipnju ostvarili 31 posto veći promet nego prije godinu dana. Kako su u utorak izvijestili iz IATA-e, u prvih pola godine globalne operacije porasle su za 47,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.

Globalni oporavak

“Globalno, promet je sada na 94,2 posto prometa prije pandemije koronavirusa. Zrakoplovi su posebno bili popunjeni u Sjevernoj Americi i Europi. Avioprijevoznici iz azijsko-pacifičke regije imali su porast od 128,1 posto u lipnju u usporedbi s lipnjem 2022. godine. Europski avioprijevoznici bili su u porastu za 14 posto, a sjevernoamerički za 23,3 posto”, navode iz IATA-e. Njihove trendove potvrđuju i u Europskoj udruzi zračnih luka ACI Europe (Airports Council International) prema kojoj se zračni promet u prvih šest mjeseci 2023. na “starom kontinentu” povećao za 28,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Napominju da je međunarodni promet (+32,2 %) porastao dvostruko brže od domaćeg prometa (+16,6%). Tempo rasta ublažen je u drugom tromjesečju (+16,3 %) u usporedbi s prvim tromjesečjem (+49 %), što odražava činjenicu da su ograničenja povezana s pandemijom Covida-19 za putovanja unutar Europe u velikoj mjeri ukinuta od travnja prošle godine.