Zakon o koncesijama u ponedjeljak je povučen iz saborske procedure i vraćen u Vladu na doradu, što je dogovoreno i prije jučerašnjeg prosvjeda građanske inicijative "Pokret otoka" na Markovu trgu, doznajemo u Ministarstvu financija.

Iako su obećali još jednom razmotriti zakon i poslati ga u treće čitanje, iz Vlade i dalje poručuju prosvjednicima da pitanja o plažama koja ih muče regulira aktualni Zakon o pomorskom dobru. Tvrde da niti jedan zakon neće poticati ograđivanje i getoiziranje plaža koje su i ostat će javno dobro svih građana, a novim Zakonom o pomorskom dobru planiraju poticati kvalitetnije i transparentnije upravljanje plažama. Prosvjed je jučer užario telefone u oba Ministarstva, s obzirom da se radi o vrućoj temi koja se zakuhala nakon afere s koncesijom na Bolu, a poslužila je i za prikupljanje političkih bodova za vrijeme lokalnih izbora. Predstavnici "Pokreta otoka" saborskim su zastupnicima jučer dijelili amandmane na Zakon o koncesijama.

Tvrde da aktualna verzija Zakona omogućuje da koncesiju dobije netko bez financijskih kapaciteta za investiciju, kako bi je poslije založio, te nema jasnih odredbi koje bi spriječile dodjelu koncesije takvim pravnim osobama. Nadalje, pojašnjavaju da Zakon omogućuje da onaj koji stekne založno pravo na koncesiji može njome raspolagati na jednaki način kao i davatelj koncesije. Smeta ih i što je lokalna zajednica u potpunosti isključena iz postupka davanja koncesije i kada je predmet koncesije na njihovom području, te traže da se u stručnom povjerenstvu za koncesiju predvidi sudjelovanje predstavnika lokalnih zajednica te zainteresirane javnosti. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture demantirali su dio navoda prosvjednika, posebno kad je u pitanju uključivanje lokalne zajednice.

Pojašnjavaju također da dodjelu koncesija na plažama regulira Zakon o pomorskom dobru. "Iz izjava 'Pokreta otoka' može se iščitati da je Zakon o koncesijama osnovni zakonski akt za dodjelu koncesija na pomorskom dobru, što nije točno, i riječ je o nerazumijevanju postupka dodjele koncesija na pomorskom dobru", pojašnjavaju u Ministarstvu mora. Napominju i kako je pomorsko dobro opće dobro nad kojim se ne može stjecati vlasništvo ni druga stvarna prava, pa se ono može gospodarski koristiti samo temeljem koncesije ili koncesijskog odobrenja. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje vrste koncesija na pomorskom dobru, koncesijska razdoblja te nadležnost za dodjelu pojedinih koncesija.

Njime se definira i koje vrste koncesija za koje dijelove pomorskog dobra i na koje razdoblje dodjeljuju Sabor, Vlada ili jedinice regionalne ili lokalne uprave.  Pojašnjavaju također da jedinice lokalne i regionalne uprave imaju dva alata kojima utječu ili neposredno upravljaju pomorskim dobrom. Prvi je donošenje prostornog plana koji definira namjenu prostora, što je osnova za dodjelu koncesije. Usto, svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave donosi Plan upravljanja pomorskim dobrom, kojim se definira koji dijelovi pomorskog dobra ostaju u općoj uporabi, a koji dijelovi se namjeravaju dati na gospodarsko korištenje.

Iz Ministarstva poručuju da je započeo rad povjerenstva na nacrtu prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru, a poziv za sudjelovanjem u radu Zakona uputili su različitim zainteresiranim skupinama kao što su udruge gradova, općina, županija,Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Otočni sabor… U novom Zakonu očekuje se još podrobnije i preciznije rješavanje pitanja dodjele koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, kao i pitanje jačanja nadležnosti jedinica lokalne samouprave u koncesioniranju pomorskog dobra.  "Pomorsko dobro je dobro od općeg interesa za RH, I zalažemo se za to da se u natječajima za dodjelu koncesija plaža, koje raspisuju jedinice regionalne samouprave, ne isključuje opća uporaba plaža kao pomorskog dobra, već da su plaže dostupne svima pod istim uvjetima", zaključuju u Ministarstvu.