Bazen Rijeke i Kvarnera trebao bi biti najveći logistički i prometni hub ovog dijela Mediterana jer je taj sredozemni koridor najbliži srednjoj i istočnoj Europi, rečeno je u utorak na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Dan logistike i transporta”.

Veliki zahvat

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek najavio je da sljedeće godine kreće projektiranje i potom gradnja nizinske pruge od Karlovca prema Rijeci, što će trajati sedam do osam godina. Procjena je da će ta pruga, koja je neophodna za daljnji razvoj Luke Rijeka i tamošnjih logističkih potencijala, stajati oko tri milijarde eura. Njezinom izgradnjom otvara se mogućnost razvoja mjesta u okolici Rijeke, pa bi se dio riječkog terminala mogao preseliti na Krk, gdje već postoji LNG i infrastruktura Janafa.

“Bazen Rijeke i Kvarnera trebao bi biti najveći logistički i prometni hub ovog dijela Mediterana, jer mu je pozicija takva da je taj mediteranski koridor najbliži srednjoj i istočnoj Europi”, rekao je Tušek. Spomenuo je, uz ostalo, veliku privatnu investiciju u riječki terminal što je stajalo gotovo 250 milijuna eura ulaganja u prvu fazu i isto toliko u drugoj fazi. To ulaganje je, kazao je Tušek, potpuno je promijenilo logističke kapacitete Luke Rijeka. “Kada se taj cijeli investicijski krug završi, možemo govoriti da će Luka Rijeka biti konkurentnija nego njezine dvije konkurentne luke, Koper i Trst”, istaknuo je državni tajnik spomenuvši i velika ulaganja u željeznicu, koja trenutačno iznose 1,4 milijarde eura.

Pad potražnje za skladištima

Tvrdi, uz ostalo, da će se putnici od Dugog Sela do Koprivnice moći voziti po novoj pruzi do kraja godine i to u oba smjera. Nadalje, pred ugovaranjem je projekt pruge Hrvatski Leskovac -Karlovac, daljnje dionice pruge prema Rijeci, što će stajati 250 milijuna eura, a pred odabirom je izvođač radova za dionicu dionicu Dugo Selo – Novska, čija je cijena 750 milijuna eura. Naglasio je i da su za sve spomenute projekte sredstva osigurana, što iz proračuna, što iz EU-ovih fondova.

Predsjednik Uprave Primacošpeda Petar Šimić istaknuo je značajna ulaganja u skladišnu logistiku. Trenutačno je u Hrvatskoj oko 1,3 milijuna kvadrata skladišta, a u gradnji je ili najavi gradnje još dodatnih 600 do 700 tisuća kvadrata. Rekao je, međutim, da se na tržištu osjeća lagani pad potražnje za skladištima zbog velike neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini, ali i zbog pada konkurentnosti Hrvatske u odnosu na, prije svega, Mađarsku i Slovačku.