Za jedan od ambicioznijih velikih greenfield projekata u energetici, Vis Viva, koji se namjerava razvijati na području akumulacije Peruća u Splitsko-dalmatinskoj županiji i uključuje gradnju četiri objekta – reverzibilnu hidroelektranu Vrdovo, kombi kogeneracijsku plinsku elektranu Peruća, spojni plinovod Dugopolje-Peruća i dalekovod Peruća-Konjsko s rasklopištem, započele su jučer javne rasprave o studijama njihova utjecaja na okoliš.

U prostorijama grada Vrlike i općine Hrvace do 21. prosinca građani, nevladine udruge, lokalne vlasti i svi zainteresirani imat će priliku pregledati i komentirati studije, a pokretači projekta najavili su i dvije javne prezentacije projekta reverzibilne hidroelektrane Vrdovo i predviđenih mjera zaštite okoliša, dok je dokumentacija za ostala tri objekta dostupna u Gradu Sinju i općini Hrvace. Sve studije izradio je Elektroprojekt, a dosad su ih, kako ističu iz projektne tvrtke MCC ekskluzivne nekretnine, cjelovitima i stručno utemeljenima već ocijenila posebna stručna povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Uspješno okončanje predstojećih javnih rasprava omogućit će bavljenje lokacijskim dozvolama koje su ključne za daljnju realizaciju projekta Vis Viva.  Procedura predviđa da se nakon javne rasprave obrade komentari i prijedlozi, te se ponovno dokumentacija uputi na stručna povjerenstva resornog ministarstva, koja trebaju dati mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, pa je realno očekivati da bi se lokacijskim dozvolama za nove elektrane počelo baviti u drugom tromjesečju 2017. godine. Direktor MCC ekskluzivnih nekretnina Zoran Burić optimističan je u pogledu tijeka javne rasprave budući da su od samog početka s projektom Vis Viva upoznate sve nadležne državne institucije, a općina Hrvace i Splitsko-dalmatinska županija su i sudjelovale u njegovom oblikovanju.

"Dugo smo i seriozno pripremali studije i pozivam sve građane i drugu zainteresiranu javnost da aktivno sudjeluju u javnoj raspravi", rekao je Burić. Vis Viva je, inače, projekt izuzetno visoke procijenjene vrijednosti, od čak milijardu eura, a financijere i strateške partnere pokretači traže diljem svijeta.

Projekt je već prezentiran na stručnim skupovima, a kako nam je potvrđeno iz MCC-a, u tijeku su razgovori s kanadskim i austrijskim partnerima o mogućnostima financiranja u projekt i financijskom strukturiranju projekta u njegovim daljnjim fazama realizacije. Prema ranijim procjenama, završetak izgradnje novih energetskih kapaciteta koji bi bili od velike važnosti za južni dio Hrvatske, očekuje se najranije 2022. za prvi objekt plinske elektrane, a 2023. za reverzibilnu hidroelektranu. Projekt Vis Viva ozbiljnije je zanimanje potaknuo nakon što je uvršten na web platformu Europske komisije EPPU osmišljenu u okviru Junckerovog plana.