Gradski zastupnici u utorak su na sjednici zagrebačke Gradske skupštine izglasali sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz EU fondova za trinaest kapitalnih gradskih projekata iz obrazovanja, zdravstva, sporta i kulture, ukupno vrijednih oko 150 milijuna eura. Od ukupnog iznosa, 71 milijun eura osigurano je iz europskih fondova, dok će Grad Zagreb sudjelovati s približno 79 milijuna eura iz vlastitog proračuna.

Najveća zagrebačka investicija

Najvrjedniji projekt je rekonstrukcija i prenamjena nekadašnjeg industrijskog kompleksa Paromlin u novu Gradsku knjižnicu i društveno-kulturni centar, ukupno vrijedan 95 milijuna eura, od čega 40 milijuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 55 milijuna iz gradskog proračuna.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević odgovorio je kako je riječ o najvećoj kapitalnoj investiciji metropole. “Tamo će biti Gradska knjižnica sa svim mogućim odjelima, ali i prostor otvoren za neovisnu kulturu. Mislim da će to biti najkompleksnija zgrada ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe”, rekao je. Paromlin biti nova gradska knjižnica suvremenog skandinavskog tipa u koju će doći čak pola milijuna knjiga koje će sve po prvi puta na jednom mjestu biti dostupne građanima.

Uz posudbu knjiga, u knjižnici će se čuvati i arhivska građa. Dječji odjel će biti multimedijalni, imat će i studio za snimanje pjesama te dio za robotiku. Paromlin će biti i društveno-kulturno obrazovni centar. Imat će veliku multifunkcionalnu dvoranu od 400 mjesta, u njoj će se održavati različita predavanja, koncerti, predstave, projekcije. Imat će i jednu manju dvoranu od 100 mjesta te podzemnu garažu s 330 parkirnih mjesta.

Tomašević je ranije rekao kako očekuju da sredinom sljedeće godine završe građevinski radovi, a nakon toga kreću radovi opremanja i preseljenja ogromne građe od pola milijuna knjiga. Očekuju da će početkom 2027. godine svečano otvoriti cijeli Paromlin.

Klimatska neutralnost

Tomašević je ranije potvrdio da je Paromlin “prvi 100 posto klimatski neutralan projekt u Hrvatskoj”. Europska investicijska banka (EIB) prepoznala je projekt kao 100 posto klimatsku akciju, što ga čini prvim takvim infrastrukturnim projektom u Hrvatskoj. Oznaka znači da Paromlin ispunjava stroge kriterije smanjenja emisija stakleničkih plinova te da je projektiran s ciljem dugoročne otpornosti na klimatske promjene. To je zato što ima fotonaponsku elektranu integriranu u samu zgradu, kao i zbog sustava grijanja i zbog inovativnih sustava odvodnje. Paromlin je prvi infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u kojem su troškovi prilagodbe klimatskim rizicima monetizirani. Analiza je pokazala da ulaganje od 2,67 posto ukupne investicije u klimatsku otpornost može značajno smanjiti buduće troškove sanacije i održavanja. Taj model financijske održivosti može poslužiti kao referenca za buduće infrastrukturne projekte u Hrvatskoj i Europskoj uniji.