Nakon što je više medija ovog ljeta prenijelo podatak da je u Hrvatskoj više od 70 posto bioplinskih kapaciteta izvan pogona, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina Marijan Cenger to opovrgava.

Navodi kako imamo 41 bioplinsko postrojenje, ukupne instalirane snage veće od 50 megavata i tvrdi da više od 85 posto postrojenja radi punim kapacitetom. Dodaje da preostalih približno 15 posto trenutačno miruje, ponajprije zbog poslovnih odluka vlasnika nakon isteka ugovora s HROTE-om.

Naime, broj bioplinskih postrojenja u državi je od 2021. godine rastao pri čemu je instalirana električna snaga 2020. iznosila 55,1 megavat, a 2024. 59,8 megavata. Istodobno se vidi pad proizvodnje električne energije jer 419,3 gigavatsata (GWh) proizvedeno je 2020. godine, a 2024. 348,7 GWh.

To znači da je iz bioplina proizvedeno oko 21 posto manje električne energije. Unatoč različitim pogledima na sadašnje stanje, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) i proizvođači slažu se oko smjera u kojem bi se sektor trebao razvijati. Za snažniji razvoj potrebno je omogućiti i potaknuti pročišćavanje bioplina i proizvodnju biometana te njegovo utiskivanje u plinsku mrežu.

Cenger pak smatra da upravo konverzija postojećih bioplinskih postrojenja u proizvodnju biometana predstavlja najveću razvojnu priliku i procjenjuje da bi dugoročno, uz razvoj stočarske proizvodnje i povećanje raspoloživih količina sirovina, udio domaćeg biometana mogao dosegnuti i do 50 posto hrvatskih potreba za plinom.