Domaće voćarstvo ovogodišnju berbu jabuka, najprodavanijeg voća u hrvatskim trgovinama, dočekuje opterećeno najavom izrazito niskih otkupnih cijena što bi moglo dodatno učiniti proizvodnju jabuka rubno isplativom djelatnošću.

Kako se može čuti u Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ), hrvatski voćari, kao i proizvođači diljem Euroske unije, započinju berbu jabuka nakon još jedne vrlo teške proizvodne godine, obilježene vrlo nepovoljnim klimatskim i tržišnim uvjetima.

Vremenske prilike su bile vrlo zahtjevne i za postizanje prosječnih prinosa bilo je potrebno provođenje vrlo opsežnih i skupih agrotehničkih postupaka, naglašavaju iz HVZ-a. Pri tome valja naglasiti kako su cijene ulaznih troškova proizvodnje značajno rasle.

Odustaje se od uzgoja

“Ukupna hrvatska voćarska proizvodnja godinama je u padu. Od 2018. do 2022. godine pala je sa 180.000 na 120.000 tona. Naročito je prisutan pad u proizvodnji jabuka gdje smo u najboljim proizvodnim godinama proizvodili i iznad 100.000 tona (uglavnom oko 90.000 tona) da bi zadnjih godina proizvodnja pala ispod 50.000 tona. Tako da nam je samodostatnost u proizvodnji jabuka za konzumnu potrošnju na rizini od 70 posto”, ističe Branimir Markota, predsjednik HVZ-a.

Prema prognozi HVZ-a, ove se godine očekuje nešto iznad 60.000 tona uroda jabuka, od čega oko 30 posto može zadovoljiti uvjete kvalitete za preradu, a samo oko 45.000 tona za konzumnu potrošnju. To je količina koja se pojavljuje na tržištu unazad nekoliko godina i s njom ne zadovoljavamo potrebe potrošnje u Hrvatskoj.

K tome, padaju i površine pod nasadima tog voća. Prije ulaska u EU imali smo preko 6000 hektara nasada jabuka, a sada smo na oko 3500 hektara dok u intenzivnoj proizvodnji koja ima navodnjavanje i zaštitu od tuče imamo svega oko 2000 hektara. U strukturi površina prevladavaju vrlo mali voćnjaci, pa je gotovo trećina njih manja od jednog hektara.

Branimir Markota kaže kako zadnjih godina dolazi do primjetnog odustajanja proizvođača jabuka od proizvodnje te kreću u krčenje nasada. “Posao proizvodnje voća, naročito jabuka, postaje sve zahtjevniji, rizici – naročito klimatski uvjeti – ubrzano se mijenjaju, a i uvjeti na tržištu nisu nimalo jednostavni. Sve to pokazuje da stanje u domaćoj proizvodnji jabuka nije dobro. Proizvođači sada očekuju s nervozom kako će se formirati cijene od strane njihovih kupaca, a tu će ključnu ulogu odigrati najveći trgovački lanci i najveći otkupljivači”, naglašava čelnik HVZ-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako dodaje, pritisak otkupljivača da otkupna cijena bude što niža prisutan je i ove godine, a tržišna snaga proizvođača jabuka je takva da su najčešće prisiljeni prodati svoj urod po cijeni ispod cijene troška proizvodnje, u slučaju da je nemaju gdje uskladištiti. “S evidentnim porastom troškova proizvodnje, proizvođači više neće moći opstati ukoliko cijena neće biti na razini da im osigura bar pokriće troškova proizvodnje ili zaradu da im se isplati ostati u proizvodnji”, ističe Markota.

Iz Hrvatske voćarske zajednice dolaze dosta zabrinjavajući glasovi da već na početku berbe otkupljivači nude neprimjereno niske otkupne cijene kako bi trgovci nudili potrošačima jabuku po akcijskim cijenama. Voćari smatraju da bi za proizvođače to bila katastrofalna odluka, a s tržišnog aspekta uopće ne vide njezin smisao. Ulazak u ovogodišnju berbu, što se tiče zaliha, bit će jako dobar jer skladišta su nikad praznija, a i pritisak uvoza iz južne hemisfere je oslabio, tako da tržište jedva čeka prvu domaću jabuku i spremno ju je platiti.

Minimalna cijena

Europski analitičari koji se bave analizama proizvodnje jabuka konstatirali su da je cijena proizvodnje jednog kilograma tog voća prešla 0,60 eura i da bi ta cijena trebala biti minimalna s kojom bi se pokrili troškovi proizvodnje za lanjsku proizvodnu godinu. Hrvatska voćarska zajednica smatra da bi se otkupne cijene konzumne jabuka u ovoj sezoni trebale kretati između 0,60 i 0,70 eura po kilogramu, ovisno o sortimentu.

Po njihovu sudu, ta cijena donekle omogućava voćaru opstanak proizvodnje. Nadalje, zaključci s ovogodišnje konferencije WAPA ukazuju da neminovno dolazi vrijeme kada će se jabuku u trgovinama morati tretirati s više poštovanja što će se vidjeti u prvom redu na cijenama jer je prodajna cijena jabuka najmanje rasla u odnosu na cijene drugih voćnih vrsta.

“Jasno je da će veću cijenu moći ostvariti samo proizvodi koji će imati dobru kvalitetu jer je evidentan i pad u potrošnjji jabuka koji će trebati zaustaviti većim sortimentom i jasno, većom kvalitetom”, ocjenjuje Markota.

Prema njegovim riječima, treba istaknuti da je probleme proizvođača voća, posebno jabuka, prepoznala i Vlada jer je u okviru prgrama NPOO donijela odluku o gradnju logističko-distributivnih centara za voće kojim bi trebali gospodariti proizvođači. “Nažalost, dok na tržištu ne bude bilo razumijevanja i odgovornosti od onih koji kreiraju tržišne cijene u otkupu i prodaji, proizvođači voća u nezavidnoj su situaciji”, ocjenjuje prvi čovjek Hrvatske voćarske zajednice.

“Voćari se nadaju da će negativni trendovi u proizvodnji potaknuti trgovce i otkupljivače koji bi morali znati cijeniti sav trud koji sudionici u proizvodnom procesu od voćnjaka do potrošača ulažu kako bi se ova vrlo značajna, ali i teška proizvodnja mogla nastaviti narednih godina, a ne da proizvođači izmoreni niskim cijenama i visokim davanjima trgovcima na kraju odustaju od proizvodnje”, zaključuje Markota.