Prema neslužbenim informacijama koje su procurile u javnost na jednoj od idućih sjednica Vlade ministar financija Slavko Linić mogao bi zatražiti da se neto dobit javnih poduzeća, grupe od 23 tvrtke u kojima je država u većinskom vlasništvu, uplati u proračun.

• Dio dobiti javnih tvrtki u proračun da, ali ne na štetu investicija

U devet mjeseci 2013. četrnaest tvrtki iz te grupe koje su poslovale u plusu zaradile su 1,4 milijarde kuna pa taj iznos sigurno mami Linića kojem će održati stabilnost javnih financija u tekućoj godini biti gotovo nemoguća misija. Ipak uzimanje zarade od tvrtki koje su i same poprilično nestabilne bio bi pozitivan samo za državnu riznicu u kratkom roku, a s druge bi strane zaustavio investicije javnog sektora i posljedično mogao zaustaviti svaku nadu o rastu gospodarstva. Direktori javnih tvrtki ne žele javno komentirati Linićev naum, ali neslužbeno gotovo uniosono upozoravaju na dalekosežne loše posljedice takvog pokušaja krpanja proračunskih rupa. 

Upitna likvidnost
Otvoreniji je zato glavni analitičar SG- Splitske banke Zdeslav Šantić koji kaže: Takva odluka znatno će smanjiti potencijal investicija javnog sektora. Država kroz investicije javnog sektora ne može pokrenuti rast BDP-a, a znatno će se smanjiti investicijski planovi u javnim poduzećima- poručio je Šantić. U državnim tvrtkama upozoravaju i da će uzimanje zarade umanjiti i likvidnost tvrtki u idućoj godini. Iako je jasno da je riječ o odluci koja može imati katastrofalne posljedice, 1,4 milijarde kuna iznos je koji bi mogao supstituirati neostvarene prihode, a i donekle smanjiti deficit proračuna koji je planiran na 17,4 milijarde kuna. Svi znamo u kakvom je stanju proračun i da će biti teško održiv planirani deficit. Procedurom prekomjernog deficita nalaže se da se deficit smanji, a kako se ne može računati na rast proračunskih prihoda od širenja gospodarstva, ovakvo je rješenje donekle očekivano", komentar je Šantića. Međutim, postavlja se pitanje koliki će zapravo financijski efekt ima ova odluka. 

Problem gubitaša
Ako se ubroje sva 23 javna poduzeća ukupna neto zarada pada na 731 milijun kuna, a s obzirom da su među njima i prijevoznici i cestari koji tradicionalno imaju slabiji rezultat u četvrtom tromjesečju godine pitanje je za koliko će stotina milijuna 'smršavjeti' sada debeli plus. Također, ako se i povuče ukupna neto dobit onih koji su dobro poslovali, ostaje problem gubitaša čiji će se minusi teško refinancirati kreditima ili obveznicama.Najviše će stradati HEP koji nosi većinu pozitivnog rezultata s devetomjesečnom zaradom od 855 milijuna kuna. Zalihe novca može zahvaliti dobroj godini, ali prije svega poskupljenju cijene struje. Iduće godine moraju se suočiti sa žestokom konkurencijom na tržištu električne energije, a čekaju ih i veliki investicijski projekti pa je oduzimanje gotovo milijardu kuna zarade za HEP pitanje opstanka.

Iz tvrtke nisu imali komentara na navodne Linićeve planove, ali je jasno da HEP neće moći bit nositelj investicijskog zamaha ako mu se kompletna neto dobit oduzme u korist proračuna. Na sličan je potez bila 2011. prisiljena Jadranka Kosor koja je za spas proračuna povukla 50 posto neto dobiti javnih tvrtki. HEP je u 2010. ostvario bruto dobit od 1,8 milijardu kuna i platio oko 400 milijuna kuna poreza na dobit, a država mu je nakon toga oduzela još 700-tinjak milijuna kuna kroz odluku o povlačenju neto dobiti. Tekuću 2011. godinu u kojoj je donesena sporna odluka HEP je završio s gubitkom, a govorilo se i da je imao problema s likvidnošću. A zašto bi Linić inzistirao na donošenju tako nepopularne odluke i ugrozio poslovanje javnih tvrtki? Odgovor je vrlo jednostavan- proračunska rupa znatno je veća od plana, a 2014. godina je u kojoj će biti jako teško zadržati javne financije stabilnima.

Deficit u 2014. 
Podbačaj na strani prihoda proračuna bit će u odnosu na rebalansirano izdanje financijskog plana države za 2013. oko dvije milijarde kuna, a deficit će biti veći od planiranog. Prema podacima objavljenima na stranicama Ministarstva financija nakon 11 mjeseci deficit je iznosio 15,3 milijarde kuna, što je od plana više za 2,7 milijarde kuna. Planirani deficit za 2014. od 17,4 milijarde kuna nije održiv, a osim kapitalnih investicija Linić nema u proračunu puno prostora za rezanje. Liniću ostaju dvije opcije: da uzme zaradu javnih tvrtki i potroši je na tekuće troškove ili će se ipak morati taknuti u plaće, mirovine ili socijalne naknade.