Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti Hrvatske narodne banke (HNB), realni bi rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto, koliko je procjena iznosila u prvom tromjesečju.

Iz središnje banke ističu da je to utjecaj uglavnom zbog nepovoljnih pokazatelja za svibanj. Naime, pad u industriji u svibnju se produbio pa je u prva dva mjeseca drugog tromjesečja obujam industrijske proizvodnje bio niži za 2,5 posto u odnosu na prosjek prvog tromjesečja.

Vidno je smanjena proizvodnja energije, kapitalnih proizvoda te netrajnih dobara za široku potrošnju. U svibnju se intenzivirao i pad obujma prometa u trgovini na malo koji je dosegnuo dva posto na mjesečnoj razini pa je u travnju i svibnju realni promet u trgovini na malo bio za 0,8 posto niži u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

“Kretanja u trgovini na malo mogla bi biti dijelom povezana s porastom cijena energenata nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, što je nepovoljno djelovalo na realni raspoloživi dohodak kućanstava i smanjilo pouzdanje potrošača”, kažu HNB-ovi analitičari. Navode i da su se pogoršali fizički pokazatelji aktivnosti u turizmu, uz pad broja dolazaka i noćenja od oko jedan posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju.

Kada je riječ o inflaciji, analitičari podsjećaju na to da je ona u lipnju 2026. usporila drugi mjesec zaredom. Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u lipnju je iznosila 4,2 posto, nakon 4,9 posto u svibnju, ponajviše kao rezultat negativnih tekućih pritisaka na cijene energije zahvaljujući smanjenju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.