Centar za europske pretpristupne procese (CEPP)

Centar za europske pretpristupne programe (CEPP), kao strateški projekt HUP-a za potporu poslodavcima u pretpristupnom razdoblju, uspješno djeluje od 2005. godine. U partnerstvu s relevantnim institucijama u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, CEPP se pozicionirao u središnje koordinacijsko tijelo promocije i provedbe aktivnosti integracije te jačanja apsorpcijske moći gospodarstvenika i relevantnih dionika za povlačenje sredstava iz EU fondova. Jedna od njegovih važnih uloga jest sustavno promicanje korištenja sredstava iz EU fondova radi povećanja spremnosti privatnog i javnog sektora za ulazak u EU. Kontinuirano se nastoji podići razina svijesti i znanja gospodarskih dionika o korištenju EU fondova i definirati potrebe gospodarskih grana u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i daljnjem razvoju. Upravo se taj cilj nastoji postići kroz informiranje, edukaciju, savjetodavne usluge i sudjelovanje u različitim europskim projektima. Projektna suradnja je ostvarena kroz brojne međunarodne projekte u okviru programa TEMPUS, INTERREG, pretpristupnim programima CARDS, SAPARD/IPARD, IPA te programima Unije – FP6, FP7, CIP, Lifelong Learning,Programme, Progress, i to u području inovacija i konkurentnosti, istraživanja i razvoja, poboljšanje poslovne klime i investicija, razvoju ljudskih potencijala,  unaprjeđenju kapaciteta za sektorski socijalni dijalog, u skladu s gospodarskim i socijalnim ciljevima HUP-a. Važna uloga CEPP-a je identifikacija, praćenje i savjetovanje na projektima.

Kontinuirano se prati interes poduzetnika za financiranje projekata u različitim djelatnostima te ih se upućuje na aktualne natječaje za dobivanje bespovratnih potpora, organiziraju se različita događanja, povezuje se poslovni i znanstveni sektor i pomaže u izgradnji međunarodnih konzorcija. Pri tome se surađuje s različitim partnerskim institucijama u EU i RH, od razvojno-istraživačkih organizacija i fakulteta, sektorskih industrijskih udruga na EU razini, poslodavačkih udruga, javnih i privatnih organizacija, nevladinih udruga do lokalne i regionalne samouprave i potpornih institucija. U okviru redovne djelatnosti provodi se edukacija o svim EU fondovima i programima. Kontinuirana edukacija je ključna za jačanje kapaciteta ciljnih grupa za korištenje fondova EU-a. Od osnivanja do danas, CEPP je organizirao ukupno 190 događanja s više tisuća sudionika. Uz seminare i radionice, organiziraju se specijalizirani trenizi za pisanje projektnih prijedloga u povodu otvorenih natječaja, prema temama od interesa poduzetnika i uz primjere najbolje prakse sudjelovanje hrvatskih korisnika i projekata drugih zemalja financiranih iz strukturnih fondova i programa Unije. Korisnici su prije svega članovi HUP-a, ali i svi ostali poduzetnici i potporne institucije koji se često obraćaju HUP-u za pomoć zbog nedostatka informacija.

PUMA

PUMA predstavlja suvremeni sustav kontinuirane edukacije menadžera koji karakterizira postojanost, stalna prilagodba novim menadžerskim trendovima i hrvatskim posebnostima. Puma je do danas postala elitni i jedinstveni program usavršavanja hrvatskih menadžera sa rastućom međunarodnom suradnjom.Stjecanje znanja i vještina jedan je od bitnih zadataka u procesu globalizacije ujedno i prioritet za hrvatske poslodavce jer oni su glavni sudionici u stvaranju nove ekonomije koja traži obrazovane i prilagodljive menadžere spremne za brzo prihvaćanje promjena. Hrvatska je na putu prema Europskoj uniji. Kroz PUMA seminare, menadžeri i poduzetnici mogu svoje poslovanje pripremiti na nove uvjete i standarde Europske unije. PUMA je osnovana 1996. godine kao odgovor HUP-a na potrebu poslodavaca za trajnim usavršavanjem svojih kadrova neophodnim za razvoj i rast poduzeća. Sa ciljem decentralizacije znanja te pružanja jednako kvalitetne podrške poduzetnicima širom Hrvatske, cikluse PUMA seminara počeli smo organizirati i kroz regionalne urede HUP-a.Program je zasnovan na suradnji s vodećim hrvatskim tvrtkama, domaćim  obrazovnim institucijama i vodećim svjetskim obrazovnim institucijama. Seminarima i radionicama se kroz predavanja, rasprave, simulacije, upitnike i analize slučajeva, daje sinteza svjetske prakse primijenjene u hrvatskim uvjetima.

Naglasak pri koncipiranju i izlaganju tema jest na njihovoj praktičnosti i mogućnosti neposredne primjene u praksi. Vrijednost ulaganja u obrazovanje poduzetnika prepoznata je i na lokalnoj razini – razini županija, što je dovelo do daljnjeg rasta PUME: 2001. godine započeta je suradnja s Primorsko-goranskom županijom. Ovaj model ulaganja u konkurentnost lokalnog poduzetništva ubrzo zatim preuzele su Istarska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska županija te Splitsko-dalmatinska županija. Kroz zajedničko sufinanciranje, HUP i županije učinili su znanje regionalno dostupnijim i financijski prihvatljivijim za poduzetnike! Kroz suradnje s nekim županijama u programe usavršavanja uključili smo i novu generaciju menadžera – studente! PUMA program namijenjen je vrhunskom menadžmentu, srednjem poslovodstvu i vlasnicima malih i srednjih poduzeća. Kako živimo u eri znanja u kojem ne postoji pojam završenog školovanja, gdje svaki poslodavac postaje nastavnik, a svaki namještenik učenik i obrnuto, PUMA se preporučuje istodobno i poslodavcima i zaposlenicima. PUMA je namijenjena svima koji žele postići nešto više. HUP je radio na tome da se u Hrvatskoj utemelji jedan elitni centar – poslovna škola kao okupljalište vrhunskih domaćih i stranih managera ( iz okolnih  zemalja) te političara.  Tamo bi se razmjenom iskustava, predavanjem vrhunskih domaćih i stranih predavača stjecala nova znanja i analizirali poslovni trendovi. Pregovaralo se s Vladom da se takava centar osnuje na Brijunima ili u Spomen domu – Kumrovec, u prostorima koje je trebala osigurati Vlada. Prvi programski direktor je bio prof.dr. Velimir Srića (1996. -1999.), zatim prof.dr. Petar Turčinović (1999. – 2002.).

Nacionalno vijeće za konkurentnost

Nacionalno vijeće za konkurentnost je neovisno, savjetodavno tijelo sastavljeno od 25 člana iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice, kojem je cilj jačanje dijaloga, partnerstva i konsenzusa o politikama i programima ključnim za održivi rast i razvoj Hrvatske. Osnovano je u veljači 2002. na inicijativu poslovnog sektora temeljem Rješenja Vlade Republike Hrvatske. Glavna misija Vijeća je biti katalizator promjena koje vode povećanju konkurentnosti Hrvatske. Za postizanje pro-aktivne uloge Vijeće djeluje poticanjem razvojnih politika, zakona i drugih društveno važnih procesa koji utječu na stvaranje konkurentnog nacionalnog gospodarstva i osiguravaju dugoročno održivi rast gospodarstva i bolji životni standard građana. Izgradnjom koalicija sa raznim društvenim dionicima se podržavaju reformski procesi i širenje javnog razumijevanja i podrške reformama. U cilju ostvarivanja misije, Vijeće svojim radom potiče dijalog privatnog i javnog sektora, podiže i širi razinu svijesti i znanja o važnosti konkurentnosti, uočava jakosti i slabosti gospodarstva i njihove uzroke, te prati i ocjenjuje provedbu reformi koje će pridonijeti dugoročno održivom povećanju produktivnosti i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.  Vijeće je partner institucija Svjetskom ekonomskom forumu i Međunarodnom Institutu za razvoj menadžmenta u njihovim programima vezanih uz konkurentnost. Vijeće je prepoznato među domaćim i svjetskim institucijama s kojima kontinuirano surađuje u svojoj misiji, kao što su HGK, CEPOR, IRMO, EIZ, Svjetska banka, ETF, Global Federation of Competitiveness Councils, UNDP i ostali. Prvi predsjednik Vijeća u razdoblju od 2002. do 2005. bio je Željko Čović, zatim od 2006. do 2009. Darko Marinac. Predsjednik Vijeća od 2009. je Ivica Mudrinić, a potpredsjednici su Božo Prka i Pero Lučin.

HUP-ov Dan poduzetnika

HUP-ov Dan poduzetnika (DP) je od 1999. tradicionalna godišnja manifestacija, koja okupljanja gospodarstvenika. Naime, uočena je potreba članova HUP-a ali i ostalih poduzetnika i poslodavaca da ukažu socijalnim partnerima, prvenstveno Vladi na probleme sa kojima se susreću svakodnevno u svom radu. Gospodarstvenici su uočili jedan veliki problem, a to je da se brojni zakonski akti donose mimo njih, a onda imaju negativne posljedice budući da ih donose birokrati koji se nisu susretali u svakodnevnom životu i radu sa primjenom tih  zakona i akata. DP je zamišljen da bude mjesto i vrijeme kada će poduzetnici i poslodavci prisutnim, najvišim državnim dužnosnicima, a i kroz medije, općoj javnosti progovoriti kroz aktualne teme prezentirane na DP, a potom kroz  otvoreni razgovor poduzetnika sa članovima hrvatske Vlade. Naime, u drugom dijelu skupa predviđena je rasprava tijekom cijelog  tog drugog dijela. U radu skupa  sudjelovali su čelnici Vlade, resorni ministri,  gosti predavači  iz HR i inozemstva te ugledni gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci. Tradicionalno su svaku godinu, Danu poduzetnika nazočili predsjednik Republike i premijer sa resornim ministrima. Također, među uzvanicima su istaknute osobe iz  gospodarskog, javnog i političkog života RH, veleposlanici te predstavnici akademske zajednice i medija. Skup je bio uvijek i medijski izuzetno dobro popraćen, a na HRT-u bi u udarnom terminu iza Dnevnika išla emisija o održanom DP-u u trajanju od 45 minuta ili jedan sat. DP je bio jedinstvena prilika da se otvoreno progovori o teškoćama kroz koje prolazi hrvatsko gospodarstvo te o promjenama u ekonomskoj politici koje su pred poduzetnicima, jer je više nego očito, takvih je kritičkih i otvorenih razgovora premalo.

Nacionalni centar za klastere (NCK)

Nacionalni centar za klastere (NCK)  – klaster inkubator i strateški projekt HUP-a je osnovan 2006. godine u cilju povećanja konkurentske sposobnosti hrvatskih industrijskih poduzeća. HUP je kroz  Nacionalni centar za klastere na operativnoj razini provodio proces izgradnje konstituiranja, izgradnje i internacionalizacije klastera te je promicao klasterizaciju kao efikasan model rasta poduzeća kroz strateške saveze. Ključna područja aktivnosti HUP u razdoblju do 2009. godine bila su izgradnja industrijskih klastera sukladno metodologiji, i to Hrvatskog klastera brodogradnje, Hrvatskog klastera odjeće, Hrvatskog automobilskog klastera, Hrvatskog klastera poljomehanizacije i Hrvatskog klastera interijera, te umrežavanja hrvatskih klastera s drugim klasterima u RH i EU. Klasteri su aktivno radili na otvaranju novih tržišta za članice CRO industrije i projektima za domaće i inozemno tržište, a inkubirani do 2009. godine nakon čega su kao samostalni subjekti nastavili poslovanje na tržištu. Klaster poljomehanizacije je 2010. godine proglašen najboljim klasterom u RH.  U području internacionalizacije klastera od 2006.-2012. kroz članstvo u glavnoj inicijativi EU za konkurentnost i klastere PRO INNO EUROPE i Europskoj klaster alijansi (ECA) uspješno je realizirano nekoliko EU projekata, od kojih su najvažniji FP6: CEE ClusterNetwork – izgradnja mreže klastera Srednje i Istočne Europe i CIP: Europan Cluster Managers Excellence Initiative (ECEI) – ClusterManagers.EU.  U projektu ECEI po je prvi puta u EU izrađen model obrazovanja i certficiranja za izvrsnost klaster organizacija prema EFQM modelu. HUP je u okviru projekta stekao certifikat "EFQM Validator – Committed to Excllence". Više informacija: www.proinno-europe.eu/cluster-excellence. HUP NCK je zajedno sa MINGORP-om i ostalim institucijama sudjelovao i u izradi Strategije razvoja klastera RH, kroz koju je prepoznat kao jedan od ključnih dionika daljnjeg razvoja klastera. Sudjelovao je u implementaciji potpornih mjera u izgradnji RH klastera i programu Potpore razvoju klastera u RH, financiranog iz programa IPA IIIc.  Djelovanje i potpora HUP-a pruža se u suradnji s ključnim dionicima u EU i RH u cilju daljnjeg razvoja konkurentnih klastera, pripreme za strukturne fondove te certificiranja za izvrsnost.

Radni ručak

Udruga malih i srednjih poduzetnika od 2004. organizira događanja pod nazivom "Radni ručak s malim i srednjim poduzetnicama", kojih je do sada održano 44, u prosjeku 4 do 5 godišnje. Cilj događanja je omogućiti poduzetnicima izravan susret s provoditeljima ekonomske politike, a to su najčešće ministri, potpredsjednici Vlade ili predsjednik države. Radni ručak je prepoznato, kako među članovima, tako i u općoj javnosti, kao prilika iznošenja ključnih problema za poslovanje poduzetnika i mogućnost ostvarivanja novih poslovnih kontakata.Tijekom devet godina održavanj Radnog ručka na njemu je sudjelovalo više od 7000 poduzetnika.

Inovativna platforma

Hrvatska uz Stories transformira hrvatsku premium turističku ponudu

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Popis govornika na Radnom ručku od 2004. do 2010.

1. 7. 7. 2004. Darko Marinac, predsjednik HUP-a
2. 18. 10. 2004. Ante Žigman, pomoćnik ministra financija – financije i MSP
3. 16.11. 2004. Goran Matešić, Komisija za kontrolu postupaka javne nabave – javna nabava -postojeće stanje i prijedlozi za promjene
4. 9. 2. 2005. Franjo Luković, predsjednik Uprave Zabe – financije za MSP -ponuda ZABE za MSP (sponzor)
5. 10. 3. 2005. Josip Kregar, Radna skupina za izradu programa za borbu protiv korupcije Protiv korupcije – dobra vlast i poduzetništvo 
6. 18. 4. 2005. Stjepan Mesić, predsjednik RH – 1. Radni ručak s poduzetnicima – stanje i perspektiva razvoja MSP u Hrvatskoj 
7. 11. 5. 2005. Damir Polančec, potpredsjednik vlade – poticaji vlade RH za razvoj MSP i konkretne mjere
8. 16. 6. 2005. Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuđa – kako će reforma pravosuđa potaknuti razvoj gospodarstva u RH
9. 10. 10. 2005. Radimir Čačić, župan varaždinske županije – tajan poduzetničkog uspjehaVaraždinske županije – programi lokalne uprave u poticanju poduzetništva
10. 26. 10. 2005. Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba – uloga gradonačelnika u poticanju MSP
11. 7. 12. 2005. Dragan Primorac, ministar znanosti – znanost u funkciji poduzetništva
12. 8. 2. 2006. Branko Vukelić, ministar gospodarstva – bespovratne potpore i smjernice za razvoj poduzetništva u 2006.
13. 24. 3. 2006. Ivan Šuker, ministar financija – porezna politika u funkciji razvoja poduzetništva 
14. 25. 4. 2006. Josip Protega, HPB – tržišna transformacija HPB-a (sponzor)
15. 24. 5. 2006. Martina Dalić, Ured za državnu strategiju – strateški okvir za razvoj RH
16. 12. 6. 2006. Marina Matulović Dropulić, ministrica graditeljstva – očuvanje prostora i zaštita okoliša – potencijal razvoja
17. 9. 10. 2006. Stjepan Mesić, predsjednik RH – 2. radni ručak s MSP
18. 13. 12. 2006. Ljubo Jurčić, predsjednik Društva ekonomista – Hrvatski poduzetnički izazovi – kako unaprijediti  poslovnu klimu 
19. 14. 2. 2007. Ivica Kirin, ministar unutarnjih poslova – doprinos MUP-a u stvaranju poduzetničke klime
20. 27. 4. 2007. Mato Regvar, Ured za javnu nabavu – izmjene Zakona o javnoj nabavi
21. 4. 6. 2007. Slobodan Mikac, APIU- uloga agencije u privlačenju investicija u RH
22. 14. 9. 2007. Stjepan Mesić, predsjednik RH – 3. radni ručak s MSP
23. 24. 10. 2007. Tomislav Kovačević,  HAMAG- jamstvima do kredita
24. 23. 11. 2007. Sandi Šola, Karlovačka banka – KABA prava podrška malom i srednjem poduzetništvu (sponzor)
25. 26. 2. 2008. Ivan Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva – razvoj poduzetništva u 2008.
26. 28. 1. 2009. Stjepan Mesić, predsjednik RH- 4. radni ručak s MSP (počinje Croatia osiguranje sponzor)
27. 21. 4. 2009. Ivan Šuker, ministar financija – opće gospodarsko stanje 
28. 9. 6. 2009. Darko Milinović, ministar zdravstva – zdravstvena reforma – učinci na gospodarstvo
29. 4. 11. 2009. Anton Kovačev, HBOR – financiranje u vremenima krize
30. 23. 2. 2010. Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade – mjere za gospodarski oporavak i razvitak, novi jamstveni fond
31. 27. 4. 2010.  Ivan Šimonović, ministar pravosuđa – kako pravosuđe može pomoći hrvatskom gospodarstvu
32. 15. 6. 2010. Jadranka Kosor, predsjednica Vlade (počinje PBZ kao sponzor) 
33. 27. 10. 2010. Božo Prka, Marko Škreb, Darko Drozdek -PBZ – Suradnja poduzetnika i banke na putu gospodarskog oporavka (sponzor)
34. 8. 12. 2010. Đuro Popijač,ministar gospodarstva – Hrvatska – potencijal za ulaganje
35. 16. 2. 2011. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, radni ručak s malim i srednjim poduzetnicima
36. 18. 4. 2011. Domagoj Ivan Milošević, potpredsjednik Vlade RH za investicije "Uklanjanje prepreka za ulagače – put do novih radnih mjesta" 
37. 4. 7. 2011. Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa RH  "Pravosuđe kao preduvjet uspješnog gospodarstva" 
38. 6. 10. 2011. Boris Centner, Vladimir Kristijan i Alen Kovač,  Erste & Steiermarkische Bank d.d. "Banke i poduzetnici u zajedničkoj misiji gospodarskog oporavka i oživljavanja investicija"
39. 29. 11. 2011. Robert Markt "Uloga Državnog inspektorata u institucionalnoj izgradnji društva i razvoju poduzetništva" 
40. 21. 2. 2012. Gordan Maras, novi ministar poduzetništva i obrta 
41. 20. 4. 2012. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva 
42. 5. 7. 2012. Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije – HAMAG- INVEST i Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak – HBOR "Novi programi kreditiranja HBOR-a i nova uloga HAMAG INVEST-a za poboljšanje investicijskog okruženja"
43. 31. 10. 2012. Orsat Miljenić, Ministar pravosuđa "Pravosuđe u funkciji razvoja gospodarstva"
44. 29. 1. 2013. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva

Članovi vijeća: 

Gospodarstvo
Ivica Mudrinić, T – Hrvatski Telekom, predsjednik Uprave
Božo Prka, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave
Ljerka Puljić, Agrokor, starija izvršna potpredsjednica
Filip Filipec, Tehnika, predsjednik Uprave
Matko Bolanča, Pliva
Krešo Perica, IBM
Darinko Bago, Končar, predsjednik Uprave
Zoran Košćec, Varteks, predsjednik Uprave
Tomislav Thür, INA
Šime Klarić, Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela, predsjednik

Vlada
Branko Grčić, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, potpredsjednik Vlade i ministar
Ivan Vrdoljak, Ministarstvo gospodarstva, ministar
Slavko Linić, Ministarstvo financija, ministar
Arsen Bauk, Ministarstvo uprave, ministar
Gordan Maras, Ministarstvo poduzetništva, ministar
Željko Jovanović, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, ministar
Mirando Mrsić, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ministar

Sindikati 
Mladen Novosel, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, predsjednik
Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati, predsjednik
Damir Jakuš, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, predsjednik
Vilim Ribić, Nezavisni sindikat znanosti, predsjednik 
Ozren Matijašević, Hrvatska udruga sindikata, predsjednik

Znanost i obrazovanje 
Pero Lučin, Sveučilište u Rijeci, rektor
Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Sveučilište Zagreb, profesor
Slavica Singer, Ekonomski fakultet Osijek, Sveučilište u Osijeku, profesorica  
Predsjednik Vijeća je Ivica Mudrinić, a potpredsjednici su Božo Prka i Pero Lučin

Teme na Danima poduzetnika:

1999. Hrvatska budućnost u Europi
2000. Gospodarski program vlade RH (predstavljanje)
2001. HR gospodarstvo i integracijski procesi
2002. Konkurentnost – uvijet gospodarskog rasta
2003. Izvozom do rasta i razvoja hr gospodarstva
2004. Razvoj HR gospodarstva prema standardima EU 
2005. (Nije održan )
2006. Hrvatski poslodavci: rast i zapošljavanje 
(Pojednostavljenje poreznog sustava i fleksibilizacija tržišta rada)
2007. Industrijska Hrvatska
2008. Poslovna Hrvatska: prioriteti i reforme
2009. Gospodarska kriza: problemi i mogućnosti
2010. Kriza i društveno odgovorno poslovanje
2011. Hrvatski poslodavci na prekretnici
2012. Za poduzetništvo, za zapošljavanje
2013. Uloga poduzetništva u EU