Za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ključan je stabilan i predvidiv regulatorni okvir, kao i definiranje nacionalnih ciljeva te konkretan plan za njihovo provođenje, poručeno je s Regionalnog foruma Obnovljivi izvori energije 2030 – svi naši izazovi koji se održao u organizaciji Županijske komore Sisak, i u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac, Komorom Zagreb te Sektorom za industriju i održivi razvoj HGK.

Usklađivanje s EU
“Pred nama su ključni izazovi koje ne smijemo više zaobilaziti – od usklađivanja s ambicioznim ciljevima EU do kreiranja stabilnog regulatornog okvira koji neće kočiti razvoj. Hrvatska mora pronaći balans između održivih ambicija i realnih mogućnosti, kako bismo omogućili dugoročnu sigurnost opskrbe i ekonomski rast. Naše članice već ulažu značajna sredstva u obnovljive projekte, ali bez jasnih zakonskih smjernica i koordinirane podrške institucija, taj potencijal ostaje djelomično iskorišten. Potrebni su nam usklađeni potezi koji će omogućiti stabilan i održiv razvoj sektora”, kazala je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, otvarajući regionalni forum koji se održao u četvrtak u Sisku.

Sisačko-moslavačka županija jedno je od najvećih gradilišta u Hrvatskoj, prvenstveno zbog saniranja posljedica katastrofalnog potresa koji je ovo područje pogodio prije četiri godine. Projekti obnove provode se u skladu sa Zakonom o gradnji, koji je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine, Strategijom niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine i Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050. godine.

Anita Sinjeri-Ibrišević, pročelnica Odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije, kaže da ovakav način obnove doprinosi strateškom cilju da sve zgrade u Hrvatskoj 2050. budu gotovo nula energetske ili s visokom razinom energetske učinkovitosti. Kao dobar primjer korištenja geotermalne energije u Županiji navela je Lječilište Topusko koje nudi viziju dugoročno održivog razvoja Općine Topusko temeljenog na korištenju obnovljivog izvora geotermalne vode i s njom povezane energije te smanjenju emisije CO2, kao i povećanoj sigurnosti opskrbe, a sve u skladu s najsuvremenijim dostignućima iz područja energetike i automatizacije.

U Županiji se aktivno radi na povećanju svijesti o važnosti smanjenja emisija stakleničkih plinova, poticanju energetske učinkovitosti u kućanstvima i podržavanju korištenja obnovljivih izvora. “Ministarstvo gospodarstva vodi energetsku tranziciju kao ključni dio gospodarske politike, usklađene s ciljevima EU, čvrsto opredijeljeno da energetski i klimatski ciljevi do 2030. ne opterećuju cijene za industriju i poduzetništvo. Ovaj forum daje priliku za jasnu podršku gospodarstvu i konkurentnosti Hrvatske”, poručio je Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva. Sudjelujući na panelu Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) RH, Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK, kazao je da je energetika područje koje neizostavno zahtjeva dugoročno planiranje.

“Proces energetske tranzicije mora biti planiran i vođen od strane ‘države’, a to podrazumijeva koordinirani nastup nadležnih državnih tijela. Nužno je uzeti u obzir sve elemente potrebne za uredno funkcioniranje elektroenergetskog sustava u budućnosti.

Trenutno nema integralnog promišljanja o definiranju nacionalnih ciljeva i načinu njihovog ostvarenja koji bi bili pretočeni u konkretni srednjoročni ili dugoročni akcijski plan odnosno program. Temi OIE svatko je pristupao iz svog kuta gledanja brinući o svom interesu, pri čemu su ti interesi prirodno bili međusobno suprotstavljeni, što je rezultiralo izrazitom dugotrajnošću razvoja projekata”, ocjenjuje Čović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Cijene električne energije
Na drugom panelu koji se održao u sklopu Foruma razgovaralo se o razvoju tržišta električne energije u Hrvatskoj, ali i važnosti pronalaženja modela kojim bi se osigurali povoljniji uvjeti za industrijske korisnike. Visoke cijene električne energije, koje su posljedica pandemije i energetske krize, još su uteg gospodarstvu, posebno energetski intenzivnim sektorima.

“U ABS Sisku električna energija čini najveći trošak u troškovima transformacije otpadnog željeza u naš proizvod – specijalni čelik. Trenutne cijene električne energije su previsoke te čine naš proizvod nekonkurentnim. Smatramo da je za opstanak većih proizvođača u Hrvatskoj potrebno omogućiti niže cijene kroz modele koji se primjenjuju u nama konkurentnim zemljama kao što su Francuska i Italija”, poručio je Damir Radmilović, član uprave ABS Sisak.