U 2020. u kojoj su parlamentarni izbori, hrvatski poslodavci svjesni su minornih mogućnosti za veće reforme kojima bi država olabavila (ne)porezno opterećenje, a prije svega za pravo na takva očekivanja dala im je sama Vlada nagradivši javni sektor "poklonima" koji su veći od stopa rasta gospodarstva.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja na blagdanskom domjenku upozorila je kako takav novi pritisak znači opterećenje privatnog sektora koji financira te "poklone". Vladina računica ne može držati vodu i to će biti razlog što će drugi i dalje "trčati" brže. Deranja upozorava Vladu da poslodavci ne mogu pratiti takvo nagrađivanje, a podsjeća i da kofere ne pakiraju ljudi iz državnih i javnih službi, već iz privatnog sektora koji ih financira. Ocjenjujući ovu godinu, predsjednica HUP-a konstatira da "dok Vlada misli da je napravila puno, mi mislimo da nije napravila dovoljno da bi bitnije popravila uvjete poslovanja".

Imperativ vratiti ljude
Ministar gospodarstva Darko Horvat uzvratio da se ne slaže da Vlada nije učinila ništa, ali joj daje za pravo da nije dovoljno. No, što se nagrađenih učitelja tiče, zaključio je porukom kako sada kada su im nešto dali imaju pravo i nešto tražiti, počevši već s boljim rezultatima na maturi.  Ekonomist Velimir Šonje usporedio je ciljeve koje je postavila Vlada potkraj 2016.

Školski ocjenjujući, daje dvojku ostvarenom rastu i zaposlenih, obrazlažući da je rast među najsporijima u SI Europi, a zaposlenost ne raste dovoljno da omogući povećanje socijalne uključenosti, premda za nju ima najbolju ocjenu, trojku, jer se, pojasnio je, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti smanjila za 3 postotna boda i danas je 24%. No, za demografske pokazatelje dao je – jedinicu. Takvu ocjenu dao je i za aktivaciju državne imovine, iako ju Vlada ističe kao uspješnu aktivnost, no Šonje drži da se ona ne može fokusirati samo na nekretninama.

Poreznoj reformi, iako je bilo pomaka, daje trojku, zbrojivši na kraju da su prihodi opće države i dalje najveći među državama SI Europe, a komocija na prihodovnoj strani odgodila je reforme na rashodovnoj, te postizanje fiskalne konsolidacije. Trojkom je ocijenjena i održivost javnih financija. Svi uspijevaju smanjiti kamate i omjer javnog duga i BDP-a, a iako je i u Hrvatskoj on smanjen, i dalje je najveći u usporedbi sa zemljama SI Europe.

Povećanje investicija i efikasnost institucija zaslužuju dvojku, dok rezultate za obrazovanje Šonje nije uspio ocijeniti, jer po njemu zapravo nema jasnih parametara po kojima bi se radila analiza. "Unatoč umjerenom rastu, Hrvatska gubi ambiciju, energiju i ljude i sve što čini daleko je ispod snage potrebne za stvarne promjene koje bi počele vraćati ljude. A to je i cilj kojemu treba sve podrediti – vratiti iseljene i privući nove ljude", poručio je Šonje. 

Prevelika administracija
S njim su se u panelu složili i gospodarstvenici, pa je Branko Roglić (Orbico) sugerirao da se Ministarstvo demografije pripoji Ministarstvu gospodarstva. I u diskusiji o izazovima za razvoj gospodarstva svi se vraćaju na javni sektor. Damir Zorić iz Euroherca istaknuo je da imamo neproporcionalno velik državni aparat naspram veličine zemlje.

"Gradimo preveliku administraciju u odnosu na premalu zemlju", istaknuo je. Za čelnika Spinvalisa Zdravka Jelčića presudno je da se fokus stavi na reindustrijalizaciju i proizvodni sektor, ako želimo brži rast, a s tim se slaže i Goran Markulin iz Cromarisa ističe da se država manje treba baviti saniranjem onih koji se ne uspijevaju održati na tržištu, a više prepoznavati industrije koje imaju šansu za razvoj. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“