Hrvatska je jedna od najpošumljenijih zemalja svijeta te se pod šumama nalazi 48% kontinentalnog teritorija zemlje, a što je oko 2,5 milijuna ha i velik je potencijal za investicije, kazao je dr. sc. Karlo Beljan sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu u svojoj prezentaciji "Investicijski potencijali hrvatskih šuma". 

Pojašnjava da je na ideju o investicijama u šume, što nije nešto neuobičajeno u svijetu , došao na upit jednog hrvatskog mirovinskog fonda koji se došao na Fakultet raspitati se o mogućnosti da svoj kapital oplemene u šumama. Ističe da su bili svjesni da je najveći dio privatnih šuma rascjepkan na malim parcelama, no oni su se fokusirali u ovom modelu na veće šumske posjede s barem 50 ha.

Statistika pokazuje da u Hrvatskoj ima oko 420 tisuća privatnih vlasnika šuma, no njih 365 tisuća ima manje od hektara, a samo 51 privatnih posjednika u Hrvatskoj ima više od 30 hektara šume. "Naše istraživanje obuhvatilo je oko 270 tisuća ha privatnih šuma u kontinentalnoj Hrvatskoj te jasno izdvojilo šume pogodne za investiranje. Govorimo o investicijama u šume na način  kako se to odvija kod nekretnina, obveznica ili dionica s godišnjim prinosom i to do 8% i rokom povrata investicije već za 15 godina", kaže Beljan. 

Šumarstvo postaje puno profitabilnije u scenariju lanca dodane vrijednosti tj. prijevoza trupaca do najbližeg prerađivača i prodaje više vrijednog proizvoda te povezivanje šumarstva i drvne industrije u zaokruženi poslovni proces. 

Potencijalni investitor za dio djelatnosti mogao bi koristiti sredstva iz fonda općekorisnih funkcija šuma. Radi se o prilično novom poslovnom modelu koji dosad nije zaživio u Hrvatskoj.  Beljan je uvjeren da bi ovakve investicije mogle biti vječna renta jer modeli pokazuju da svaka šuma s kojom se kvalitetno gospodari može imati rentu od 3,5 do 8% godišnje i povrat investicije između 15 i 30 godina, što je kvalitetno ulaganje za one institucionalne ulagače poput mirovinaca.