Privatizacija HŽ Carga još nije posve propala, kako je to jučer, očito ishitreno, objavio ministar financija Slavko Linić gostujući na Hrvatskom radiju.

"Još traju pregovori s rumunjskim partnerom.Upravo smo im poslali svoje komentare predloženog ugovora i očekujemo kroz desetak dana njihove odgovore. Još se, dakle, pregovara i pregovaračke supine redovito komuniciraju, te nema razloga za ovakve procjene", izjavio je za Poslovni dnevnik ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Iz njegovog Ministarstva promptno je iscurilo i priopćenje za javnost sa sličnom porukom. Trebao bi se, stoji u priopćenju, u nastavku pregovora postići dogovor o pojedinostima ugovora i uvjetima za preuzimanje tvrtke s obje strane, a konačni odgovor o privatizaciji Ministarstvo prometa očekuje do konca siječnja.   No, više izvora iz vladinih krugova ipak potvrđuje kako pregovori s rumunjskom grupacijom Grumpet, jedinom koja je ljetos dala valjanu obvezujuću ponudu na javnom natječaju, ne idu u željenom smjeru, te kako Linićeva procjena možda i nije daleko od stvarnosti. Činjenica je da se još u prosincu očekivalo da će Vlada donijeti odluku o prodaji 75 posto udjela u HŽ Cargu, no i nakon što je konačno pribavljeno jamstvo rumunjske razvojne banke za obveze iz ponude, pregovarači Grumpeta ostali su dužni dostaviti i potvrde izvora financiranja najavljenih ulaganja.

Prema ponudi, rumunjski partner bi u roku od 30 dana od potpisa ugovora s državom u HŽ Cargo trebao "ubrizgati" financijsku injekciju za tekuće poslovanje. Točnije, trebao bi uplatiti 30 milijuna eura za otplatu glavnice kredita za koju je država dala jamstvo, 10 milijuna eura kao obrtna sredstva za obveze tvrtke prema dobavljačima i radnicima, te 20 milijuna eura za ulaganja. U drugoj fazi, u narednih godinu dana, Grumpet bi uplatio još 80 milijuna eura za prebacivanje dugoročnih kredita pokrivenih državnim jamstvima. Situacija se, međutim, u prosincu dodatno zakomplicirala postavljanjem niza dodatnih zahtjeva rumunjske tvrtke prema hrvatskoj državi. Situacija u HŽ Cargu, kažu, još je nepovoljnija nego su očekivali, te traže od države traže da ona preuzme teret zbrinjavanja viška radnika, i to za njih 1500 od 2.500 zaposlenih, a neslužbeno se čuje da traže i da im država osigura petogodišnji ekskluzivitet na tržištu.

Potonji zahtjev, pak, nešto je čemu država ni u kom slučaju ne može udovoljiti, budući da se tržište teretnog prijevoza nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju liberaliziralo i HŽ Cargo više nema monopol na domaćim prugama. Država, dakle, mora osigurati jednake uvjete za sve operatere na njezinom tržištu. Ministar Linić jučer je, pak, bio nedvosmislen oko raspleta u ovom slučaju. "Očito je da će Vlada sama morati podnijeti teret određenih rješenja u HŽ Cargu", izjavio je ministar financija. Znakovito je i pojašnjenje Ministastva prometa kako je logično da se "razmišlja i o alternativnim rješenjima u slučaju neuspjele privatizacije".  "Kao odgovorni vlasnik, Vlada RH razmatra i druge modele rješavanja situacije u HŽ Cargu i u slučaju da će to biti potrebno, pristupit će razradi drugačijeg modela rješavanja stanja u toj tvrtki", dodaju.No, za kojim bi se točno alternativnim rješenjima posegnulo u konkretnom slučaju, jučer nitko nije želio precizirati.

S obzirom na tešku financijsku situaciju u HŽ Cargu, a i slab odaziv investitora koji su se prvotno zanimali, no na koncu nisu i javili s ponudama u drugom krugu, u kojemu je jedini zadovoljio sve tražene uvjete Grumpetova tvrtka Feroviara, ponavljanje natječaja za privatizaciju nije baš izgledno. Stečaj je, tvrde svi upućeni u ovaj slučaj, ipak najizglednija opcija, no zbog nepripremljenosti sustava, a posebice zbog potrebe osiguranja teretnog prijevoza za gospodarstvo, Vlada još nastoji dobiti na vremenu ili pokušati ipak doći do dogovora s Rumunjima. Oni su, pak, cijelo vrijeme polugodišnjih pregovora slali jasne poruke da su zbog zemljopisnog položaja izuzetno zainteresirani za hvatsko tržšte, i u slučaju da se ne realizira privatizacija.