Austrijska kompanija DPB Rail Infra Service stacionirala je nedavno svoju prvu lokomotivu u Hrvatskoj, čime nastavlja širiti poslovanje na domaćoj željezničkoj mreži. Riječ je o višesustavnoj električnoj lokomotivi Siemens Vectron A17, koja je u Hrvatskoj trajno stacionirana 30. srpnja. Dolazak lokomotive nastavak je širenja austrijske kompanije na hrvatsko tržište koje je otpočelo potkraj prošle godine.
Tim korakom DPB Rail Infra Service proširuje svoju prisutnost na hrvatskom željezničkom tržištu i istodobno stvara uvjete za daljnji razvoj svojih aktivnosti na licu mjesta. To će omogućiti još učinkovitiju implementaciju transportnih rješenja u skladu s potražnjom u budućnosti.
Višesustavna lokomotiva
DPB je u listopadu 2025. dobio licencu za obavljanje željezničkog teretnog prijevoza u Hrvatskoj, a u prosincu iste godine i Jedinstveni sigurnosni certifikat, čime su ispunjeni uvjeti za samostalno obavljanje prijevoza na hrvatskoj željezničkoj mreži. DPB Rail Infra Service posluje na više europskih tržišta, među kojima su Austrija, Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Hrvatska. Kompanija navodi kako svojim klijentima pruža usluge željezničkog prijevoza i povezane logističke usluge, a stacioniranje prve lokomotive u Hrvatskoj novi je korak u razvoju njihovih aktivnosti na domaćem tržištu.
Damir Vukić, glavni izvršni direktor DPB Rail Infra Servicea u Hrvatskoj, u izjavi za Poslovni dnevnik pojasnio je zašto je ova tvrtka nedavno stacionirala svoju prvu lokomotivu u Hrvatskoj.
”Stacioniranje naše prve lokomotive u Hrvatskoj prirodan je korak u razvoju poslovanja DPB Rail Infra Service Croatia. Nakon dobivanja licence za obavljanje željezničkog teretnog prijevoza i Jedinstvenog sigurnosnog certifikata, stvoreni su preduvjeti za samostalno pružanje usluga na hrvatskoj željezničkoj mreži. Prisutnost vlastite lokomotive u Hrvatskoj omogućuje nam veću operativnu fleksibilnost, brži odgovor na potrebe tržišta te kvalitetniju podršku postojećim i budućim korisnicima naših usluga”, rekao nam je Vukić.
Otkrio nam je i na kojim će se prometnim pravcima u Hrvatskoj koristiti ova lokomotiva. “Lokomotiva će se koristiti na svim prugama HŽ-a koje su elektrificirane, ovisno o potrebama prijevoza i zahtjevima naših klijenata. Poseban fokus vidimo na međunarodnim koridorima koji povezuju Hrvatsku sa Slovenijom, Austrijom, Mađarskom, Srbijom i drugim europskim tržištima. Kao privatni željeznički prijevoznik nastojimo pružiti fleksibilna i učinkovita transportna rješenja prilagođena potrebama svakog pojedinog korisnika”, objasnio nam je Vukić.
Vectron koji je stigao u Hrvatsku dio je DPB-ove flote od sedam lokomotiva tog tipa. Riječ je o višesustavnim lokomotivama namijenjenima prometovanju na željezničkim mrežama različitih europskih država, što ih čini posebno pogodnima za međunarodni teretni prijevoz.
”Siemens Vectron jedna je od najmodernijih i najraširenijih europskih električnih lokomotiva. Odlikuje je visoka razina pouzdanosti, energetske učinkovitosti i interoperabilnosti, odnosno mogućnosti prometovanja u više europskih država uz ispunjavanje njihovih tehničkih i sigurnosnih zahtjeva. Upravo zbog tih karakteristika Vectron je danas vrlo čest izbor željezničkih prijevoznika koji posluju na međunarodnom tržištu teretnog prijevoza”, poručuje Vukić.
DPB je u listopadu 2025. dobio licencu za obavljanje željezničkog teretnog prijevoza u Hrvatskoj, a u prosincu iste godine i Jedinstveni sigurnosni certifikat, čime su ispunjeni uvjeti za samostalno obavljanje prijevoza na hrvatskoj željezničkoj mreži. Vukić nam je otkrio i planove za hrvatsko tržište.
”Naši planovi usmjereni su na postupan i održiv razvoj poslovanja. U prvome redu želimo izgraditi stabilnu operativnu osnovu, razvijati suradnju s postojećim i novim partnerima te osigurati visoku razinu sigurnosti i kvalitete usluge. Kao dio međunarodne DPB grupe želimo dodatno povezati hrvatsko tržište s ostalim europskim tržištima na kojima grupa već posluje te tako ponuditi konkurentna i pouzdana logistička rješenja”, poručuje Vukić.
Potencijal domaćeg tržišta
Pitali smo ga i može li procijeniti razvoj svog poslovanja u Hrvatskoj u idućim godinama.
”U ovoj fazi bilo bi prerano govoriti o konkretnim tržišnim udjelima. Hrvatsko tržište željezničkog teretnog prijevoza vrlo je dinamično i konkurentno te na njega utječu brojni gospodarski i infrastrukturni čimbenici. Naš je cilj kontinuirano povećavati opseg poslovanja kroz kvalitetnu uslugu, pouzdanost i dugoročne partnerske odnose. Vjerujemo da će tržište prepoznati takav pristup, a naš razvoj temeljit će se prije svega na stvarnim potrebama klijenata”, uvjeren je Vukić.
Europski sektor teretnog prijevoza ulazi u razdoblje strukturnih promjena koje će dugoročno redefinirati način organizacije logističkih i transportnih operacija. Nakon desetljeća dominantne orijentacije na cestovni transport, tržište se danas suočava s rastućim operativnim troškovima, infrastrukturnim ograničenjima, regulatornim pritiscima i sve izraženijom potrebom za otpornijim opskrbnim lancima.
Pravila i izazovi
U takvom okruženju željeznički teretni prijevoz ponovno postaje jedan od ključnih elemenata europske logistike, osobito u segmentima dugolinijskog industrijskog transporta, intermodalnih operacija i prijevoza specijaliziranih tereta. U DPB Rail Infra Serviceu vide značajan potencijal tržišta teretnog željezničkog prijevoza u Hrvatskoj.
”Smatramo da hrvatsko tržište ima značajan potencijal za daljnji razvoj. Geografski položaj Hrvatske pruža dobre preduvjete za rast međunarodnog robnog prometa, posebno u povezivanju jadranskih luka sa srednjom Europom. Istodobno, nastavak ulaganja u željezničku infrastrukturu i modernizaciju koridora trebao bi dodatno povećati konkurentnost željeznice u odnosu na druge vrste prijevoza. Dugoročno očekujemo postupni rast udjela željeznice u održivim transportnim lancima, što je u skladu s europskim prometnim i okolišnim ciljevima”, zaključuje Vukić.
Hrvatski sabor u ožujku je usvojio novi zakon koji donosi temeljitu modernizaciju pravila za teretni željeznički promet i prilagođava sektor suvremenim tržišnim i tehnološkim uvjetima, u skladu s EU standardima.
Novi zakon zamjenjuje rješenja iz 90-ih godina, nastala u uvjetima zatvorenog i monopolističkog tržišta, te odgovara na promjene koje su donijeli liberalizacija tržišta i razvoj multimodalnog prijevoza. U središtu reforme je uvođenje elektroničkog teretnog lista i uspostava digitalnih procedura, što je odmak od dosadašnjeg sustava temeljenog na papirnatoj dokumentaciji. Time se hrvatski pravni okvir usklađuje s europskim pravilima koja potiču brži protok informacija, smanjenje administrativnih troškova i veću transparentnost u lancima opskrbe.
Novi zakon također jasno definira odgovornosti u slučajevima kada u prijevozu sudjeluje više prijevoznika ili različite prometne grane, čime se uređuje sve češća praksa multimodalnog prijevoza. Uz to, razdvajaju se uloge upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, što je u skladu s liberaliziranim tržišnim modelom Europske unije, a dodatno se jača pravna sigurnost gospodarskih subjekata kroz usklađivanje s nacionalnim propisima, osobito Zakonom o obveznim odnosima.
Situacija na tržištu prepuna je izazova. U 2024. godini teretni vlakovi zabilježili su pet posto nižu kilometražu u odnosu na 2021., što upućuje na smanjenje operativne aktivnosti željezničkog teretnog prometa, upozorili su nedavno iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Dodatni izazov su spori procesi primopredaje vlakova na granicama s trećim zemljama i dugotrajni carinski, policijski i fitosanitarni pregledi koji usporavaju logističke procese na željeznici i u lukama. Na glavnim graničnim prijelazima dnevno se preda oko 5,5 vlakova, što ograničava konkurentnost pravaca i usporava rast prometnih tokova prema srednjoj i jugoistočnoj Europi. Hrvatska može iskoristiti svoj izvozni potencijal samo kroz brze i konkurentne logističke koridore. U suprotnom, prednost preuzimaju regionalni konkurenti. Zato je nužno ubrzati razvoj ključnih koridora i bolje uskladiti infrastrukturne projekte s potrebama gospodarstva, komunicirajući prilikom planiranja i provedbe projekata, zaključuju u HUP-u.
