Samo tjedan dana nakon što je proces izbora potpredsjednika Europske središnje banke nametnuo pitanje tko će na mjestu guvernera Hrvatske narodne banke naslijediti Borisa Vujčića, sličan tijek događaja uslijedio je i u Ministarstvu financija. Ministar Marko Primorac, koji je usto i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, odlazi na dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB). O tome se već neko vrijeme šuškalo, to prije što je to u predstojećoj rotaciji u EIB-u bilo i stvar geografskog ključa, a ovog ponedjeljka iscurila je informacija da je odabir pao na Primorca.

Za razliku od HNB-a, izbor njegova nasljednika odigrat će se znatno prije, već do kraja ovog tjedna. Prema posljednjim informacijama, Vlada će za tu poziciju predložiti Tomislava Ćorića, nekadašnjeg ministra i aktualnog viceguvernera za superviziju banaka Tomislava Ćorića. Početak ove godine, dakle, obilježavaju europski karijerni iskoraci najviših hrvatskih dužnosnika. Politika to mahom interpretira kao potvrdu osobnog uspjeha i priznanja odnosno reputacije Hrvatske u Europskoj uniji.

No, to što ljudi na najvažnijim funkcijama u državi u niskom startu vrebaju karijerne prilike u institucijama Uniji – što se sporadično spočitavalo i samom premijeru Andreju Plenkoviću – potencira i pitanje u kojoj se mjeri i najviše upravljačke funkcije u državi u konačnici doživljavaju kao odskočna daska. U Vujčićevom slučaju, doduše, odlazak na mjesto potpredsjednika ECB-a je više-manje jednoznačan iskorak na stepenicu više u vertikali ECB-a (trenutačno je u Upravnom vijeću, kao i 20 drugih guvernera europodručja). U Primorčevu slučaju nije baš tako jednoznačno je li mjesto jednog od osam potpredsjednika EIB-a “jače” od uloge potpredsjednika Vlade i ministra financija jedne države.

Na informacije o njegovu skorom angažmanu u EIB-u iz Luksemburga poručuju da tek očekuju službeno pismo kandidature iz Hrvatske. “Nakon isteka mandata potpredsjednice Terese Czerwińske, EIB je pozvao Vladu Republike Hrvatske da predloži kandidata za nadolazeće upražnjeno mjesto u Upravnom odboru Banke, koji bi predstavljao izbornu jedinicu Hrvatske, Mađarske i Poljske. Nakon što nominacija bude formalizirana, prijedlog će razmotriti Savjetodavni odbor Banke za imenovanja i Upravni odbor, a potom će biti upućen Odboru guvernera, koji predstavlja 27 država članica Europske unije, radi konačne odluke”, kažu u EIB-u.

Najizgledniji scenarij

Proces imenovanja mogao završiti najranije 15. ožujka ili 1. travnja. Inače, prema unutarnjem ustroju EIB-a, države su organizirane u skupine konstituenci koje daju po jednog potpredsjednika. Hrvatska je u konstituenci s Poljskom i Mađarskom i prema unutarnjem dogovoru o raspodjeli mandata imenuje potpredsjednika na tri godine, jednako kao i Mađarska, dok poljski mandat traje šest godina. Primorac bi, dakle, trebao naslijediti Teresu Czerwińsku, kojoj u ožujku istječe 6-godišnji mandat. Na toj poziciji bit će odgovoran za investicije i aktivnosti EIB-a u Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Portfelj im, međutim, neće biti identičan jer je procedura takva da se dodatna područja i nadzor dogovaraju na prvoj sjednici Odbora.

Do zaključenja ovog broja Poslovnog dnevnika još nije bilo nikakvih službenih informacija iz Vlade u vezi s Primorcem, EIB-om i potencijalnim novim ministrom kojega će se predložiti na imenovanje u Saboru. Budući da ta priča i izglednost europske funkcije nije baš “od jučer”, pretpostavlja se da je ideja o njegovu nasljedniku izbistrena. U međuvremenu, uoči Vladine objave u kuloarima, odnosno tzv. izvorima bliskim vladajućoj strukturi, kao najizgledniji scenarij spominjao se povratak Tomislava Ćorića iz monetarne u izvršnu vlast, ovaj put u resor financija (prethodno je bio ministar gospodarstva, rada i okoliša). Ćoriću su se, doduše, još prošli tjedan davale najveće šanse da se prometne u novog guvernera. Ako bi se najnovije kalkulacije pokazale točnima, to bi, tvrdi se, znatno ojačalo šanse da čelno mjesto u HNB-u prvi put preuzme žena. Konkretno, viceguvernerka Sandra Švaljek.

Pitanje ostavštine

Kako bilo, nakon što je Primorac u Katančićevoj ukupno proveo više od tri i pol godine, pri čemu u tekućem mandatu nije ni na pola puta, nameće se i pitanje njegove ostavštine. Jedan od uspješnijih projekata koje je ostavio iza sebe je uključivanje građana u državne operacije zaduživanja, kroz omogućavanje njihova sudjelovanja u izdanjima državnog duga (obveznica i trezorskih zapisa), kaže Željko Lovrinčević, viši savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb. To je bilo u vrijeme ciklusa rasta kamatnih stopa ECB-a (koji se slabo prelijevao na kamate na depozite), ali i golemih viškova likvidnosti u bankarskom sustavu, koji su dodatno nabujali uslijed regulatornih usklađenja pri uvođenju eura.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Za neke druge važnije projekte za njegova mandata, od Fiskalizacije 2.0 do modifikacije poreznog sustava vezano uz porez na imovinu (nekretnine), tek će se vidjeti koliko su uspješni. Slično vrijedi i za projekt regionalne integracije burzi i općenito strateškog okvira razvoja tržišta kapitala, kao uostalom i neke “okršaje” s bankama poput pitanja naknada.

Istodobno, Lovrinčević napominje kako je tijekom Primorčeva mandata porezni sustav dodatno usložnjen raznim izuzećima pa će jedan od poslova za njegova nasljednika biti i “čišćenje” namnoženih izuzeća. Njegovo vođenje resora financija obilježili su, kaže, i veoma izdašni priljevi sredstava iz EU, što je javne financije rasteretilo većih izazova. Uz ostalo, zbog toga se manje važnim pokazalo i to što u vođenju makroekonomske politike proteklih godina izvršna vlast nije imala neku potporu monetarne politike, naglašava naš sugovornik. Zaključno kaže i kako funkciju potpredsjednika za gospodarstvo nije odveć konzumirao, to područje odlučivanja uvelike je bilo koncentrirano na ured premijera. Ćorić bi u tom pogledu možda mogao imati više apetita za šire gospodarske teme.