Financije i novac, u ovo doba inflacije i nestabilne ekonomske politike, jedne su od glavnih tema. U tu kategoriju spadaju i porezne politike pa se na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), pod nazivom “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, govorilo baš o tome, odnosno načinima na koje se može stvoriti učinkovit porezni sustav.

Direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić istaknula je preporuke AmChama za unaprjeđenje, među kojima su podizanje neoporezivog odbitka na 970 eura te ograničavanje izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje, kao što je to već napravljeno s doprinosima za mirovinsko osiguranje. Osim toga, prijedlog je i da se dalje nastoji ići na snižavanje stopa poreza na dohodak s 30 na 20 posto, a potom s 20 na 10 posto.

Kada je riječ o poslovnoj klimi, Doko Jelušić ističe: “Naši članovi govore o vrlo dobroj poslovnoj klimi u Hrvatskoj, uspoređujući to s drugim zemljama srednje i istočne Europe. Znamo da je makroekonomski okvir vrlo povoljan s odličnim kreditnim rejtingom te smatramo da je pravo vrijeme za više ulaganja u istraživanje i razvoj i u privlačenje investicija”, zaključila je te dodala da su glavni ograničavajući faktori poslovanja u Hrvatskoj nedostatak radne snage, opterećenje rada, bilo porezima ili doprinosima te inflacija. Napominje i da se u kontekstu poreza na dobit prvi put predlaže uvođenje olakšica na temelju troškova plaća, ali i kako je administrativno rasterećenje kroz digitalizaciju velik doprinos.

Najavljujem da se ukida
Upravo je o digitalizaciji i planovima za ovu i sljedeću godinu pričao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. “Imamo tri velika projekta, a prvi je uvođenje središnjeg registra stanovništva koji će biti funkcionalan od 1. lipnja 2026. godine. Kao drugi projekt istaknuo bih fiskalizaciju 2.0. i proširenje fiskalizacije 1.0. Time transformiramo digitalnu infrastrukturu. Naime, fiskalizacija 1.0. se širi na sve transakcije, na sve račune u krajnjoj potrošnji, a kroz fiskalizaciju 2.0. se uvodi davanje i zaprimanje e-računa, odnosno sve transakcije će u potpunosti biti fiskalizirane. Nakon uspostave fiskalizacije 2.0., Hrvatska će imati najbolji sustav fiskalizacije u Europskoj uniji”, rekao je ministar pa pojasnio kako će to olakšati život ljudima: “Sada imamo gomilu birokracije, obrazaca, a nakon ovog iskoraka, ukinut ćemo neke od njih.

Najavljujem da se ukida: Izvješće o obavljenim donacijama hrane, knjige izlaznih računa, posebna evidencija o prodajnim dobrima putničkog prometa, PPO obrazac, posebne evidencije o primljenim računima, ukida se i statistički obrazac za male i srednje poduzetnike, isto tako i zbirna prijava i prijava za stjecanje dobara i primjena usluge iz druge države članica EU.

Osim toga, čuvanje e-računa za male porezne obveznike bit će omogućeno u besplatnoj aplikaciji MIKROeRAČUN, što će omogućiti ulazak u sustav fiskalizacije 2.0. bez dodatnih troškova. Najavljujem i pojednostavljivanje obrasca izvješća o posebnim događajima s povezanim osobama i specifikaciju nepovezanih uplata…

Znači, hrpa obrazaca postat će bespotrebna. Omogućit će se i skraćeni rokovi čuvanja e-računa kod poreznih obveznika, isto tako, produljuju se rokovi za predaju PDV prijave na zadnji dan u mjesecu, što je bio zahtjev poslovne zajednice. To će dugoročno u potpunosti transformirati rad”, pojasnio je ministar Primorac pa se osvrnuo i na treći projekt: “To je digitalna transformacija porezne uprave. Ona je počela 2023. godine, a završit će se 2026. Ovaj projekt ima 48 potprojekata. U nacionalnim okvirima to je najveći projekt digitalizacije do sada.”

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ministar se osvrnuo i na prognoze Europske komisije koje govore da se ove godine očekuje gospodarski rast od 3,2 posto, dok bi inflacija trebala usporiti na 3,4 posto. “Sveto pridonosi standardu građana, gospodarskoj klimi i rastu poduzetništva.”

Povelo se stoga logično pitanje, odnosno ako stopa inflacije 2026. padne do dva posto, može li se reći da smo konačno pobijedili inflaciju: “Mislim da možemo to reći jer stopa inflacije od oko dva posto je prirodna stopa. Nastoji se ne suzbijati jer stope manje od toga bi bile nešto što bi negativno utjecalo na gospodarstvo.”

Ministar je govorio i o pravednosti poreznog sustava te poreznom teretu: “Želimo transferirati već dio poreznog tereta s oporezivanja rada na oporezivanje imovine, zbog toga smo stavili poseban naglasak na uvođenje poreza na nekretnine, oporezivanje kratkoročnog najma. Imamo veliki pritisak na cijene nekretnina, a istodobno velik broj nekretnina koje su prazne.

Nastojimo nizom mjera utjecati na negativne učinke. Osim toga, imamo problem s priuštivim stanovanjem, ali ne zato što nema nekretnina. Ima ih, prema nekim procjenama, 600.000 koje stoje prazne, a oko 300.000 koristi se za kratkoročni najam. To znači da se 900.000 nekretnina ne koristi za stanovanje, a kupovane su iz investicijskih razloga. Smatram da kroz porezni sustav možemo učiniti određene iskorake”, zaključio je.

Nismo tako loši
Na konferenciji je svoj govor održao i Vladimir Nol (partner, porezno savjetovanje, Forvis Mazars) koji je govorio o porezu na dohodak i obveznim doprinosima uspoređujući Hrvatsku s drugim državama.

“Nismo tako loši kada se uspoređujemo s drugima. Veliku ulogu u svemu igraju doprinosi jer znamo kakva nam je situacija sa zdravstvenim i mirovinskim sustavima. Tu treba puno pripremih radnji da smanjujemo porezni teret. Prostor za poboljšanje je u marketingu gdje nismo najbolji. Na papiru to sve izgleda skuplje nego što jest. Kada govorimo o poreznom teretu i uspoređujemo se s drugima, u društvu smo istočnoeuropskih i srednjoeuropskih zemalja.”

O porezu na dobit i unaprjeđenju investicija govorio je Krešimir Lipovšćak (partner, Crowe Hrvatska): “U HNS-u imate 100.000 igrača, a jedan je Luka Modrić kojeg ste dobili kroz dug period ulaganja i on dugo traje. Tako imate i mnogo projekata, od kojih će možda jedan uspjeti, a ulaže se puno vremena i novaca uz veliki rizik. Zbog toga je važno da država uskoči. Istraživanje u razvoj ima smisla i država u to mora ulagati jer se to sve vraća”, rekao je pa konkretizirao AmChamove prijedloge koji uključuju ograničenje obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje do iznosa šest pojedinačnih bruto plaća, smanjenje poreznih stopa te porezne olakšice za zdravlje radnika, što ističe kao vrlo bitno.