Mlinsko-pekarski biznis u široj se javnosti već duže vrijeme najčešće spominje u kontekstu cijena tih proizvoda za krajnje potrošače. Trenutačno su, doduše, zbog žetve i nešto više u fokusu cijene pšenice i nezadovoljstvo proizvođača. Kako je u ovih dana predstavljenom prijedlogu novog proračunskog okvira Europske unije zajednička poljoprivredna politika proglašena jednim od gubitnika, i proračun EU izaziva dosta rasprava. U prvom redu o tome što će planovi za ZPP značiti za poljoprivredu, a posredno i prehrambenu industriju država članica. U Hrvatskoj su, usto, već duže vrijeme aktualna i vlasnička preslagivanja u vrhu domaće mlinsko-pekarske industrije, a najnovije u nizu objavljeno je prošli tjedan za Pan-Pek.

Poljska investicijska grupacija Enterprise Investors koja je putem jednog od svojih private equity (PE) fondova prije šest godina preuzela tu zagrebačku kompaniju zatvorila je svoju investiciju prodajom vodećem poljskom igraču u toj branši, Inter Europolu.

Nešto ranije ove godine još je jedan međunarodni PE investitor u ovdašnjem pekarskom biznisu prepustio upravljačku kontrolu dugoročnijim ulagateljima. Mid Europa je prodala većinski udio u Mlinaru domaćoj grupaciji Bosqar, koja je prošle godine kupnjom slovenske Panvite započela graditi novu poslovnu vertikalu – Future Food.

Vlasničku transformaciju lani su prošli i Čakovečki mlinovi,trgovačko-prehrambena grupacija izrasla iz mlinsko-pekarskog biznisa. Uz podršku mirovinskih fondova (AZ i PBZ-CO) upravljačku palicu preuzela je tvrtka Mlin i Pekare obitelji Plodinec, pod čijom kontrolom su već otprije i Zagrebačke pekarne Klara.

U svakom slučaju, branša je u znaku konsolidacijskih procesa koji su zanimljivi s raznih aspekata. Uz objavu da je Pan-Pek postao dio grupe Inter Europol, u poljskoj kompaniji su istaknuli kako je nakon nekoliko preuzimanja proteklih godina (Bezgluten, Primavika i Trimar) kupnja Pan-Peka njihova prva međunarodna akvizicija.

Cilj im je, kažu, nastaviti razvijati poslovanje i jačati tržišne pozicije u Hrvatskoj, široj regiji i južnoj Europi. Naglasili su i kako u preuzimanjima zadržavaju jedinstveni karakter tvrtki. Pan-Pek je sa svojim proizvodnim pogonima u Zagrebu i Đakovu te s vlastitom prodajnom mrežom na 70-ak lokacija prošle godine prihodima stigao do nepunih 54 milijuna eura, uz iskazanih 1,4 milijuna eura dobiti, a njegovu upravu i nadalje će predvoditi Sandra Vojković.

Najviše stiže iz Poljske

U čemu će se s novim vlasnicima očitovati sinergija, ostaje vidjeti. No, jedno od obilježja vezanih uz mlinsko-pekarski biznis u Hrvatskoj već godinama je značajan rast robne razmjene, pri čemu se posebno apostrofira rastući uvoz kruha i raznih pekarskih proizvoda (peciva, kolača, keksa i sl). Samo prošle godine uvezeno ih je za više od 347 milijuna eura, što je 40-ak milijuna eura više nego godinu prije i oko tri puta više nego pet godina prije.

U ovogodišnja prva tri mjeseca vrijednost tog uvoza dosegnula je 83,7 milijuna, što s obzirom na uobičajenu dinamiku potrošnje unutar godine nagovještava da će i u 2025. uvoz porasti. Doduše, raste i hrvatski izvoz tih proizvoda, premda je znatno manji od uvoza. Lani je vrijednost izvoza iznosila nepunih 209 milijuna, što znači pokrivenost uvoza od oko 57 posto.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

Na strani uvoza najviše kruha i raznih pekarskih proizvoda lani je došlo upravo iz Poljske. S gotovo 52 milijuna eura vrijednost uvoza iz te zemlje prvi put je premašila onu iz Italije i Njemačke (49,4 i 47,8 milijuna eura). Proteklih godina uvoz iz Poljske raste po većim stopama od ukupnog pa je tako u šest godina njegova vrijednost više nego utrostručena, ali i količinski je udvostručen (ostatak je utjecaj rasta cijena).

Kako bilo, u Hrvatskoj praktično “svaki četvrti kruh koji pojedemo, dolazi zaleđen i to izvan RH”, nedavno je izjavila Nada Barišić, direktorica Žitozajednice. Istodobno je i domaća proizvodnja tih proizvoda lani porasla, kod kruha neznatno, a kod kolača i slastica nešto više. U raspredanjima o rastu uvoza priča se uglavnom vraća na problem primarne proizvodnje i nedovoljnih količina kvalitetne pšenice pogodne za proizvodnju pekarskih ili konditorskih proizvoda, iako je ukupna proizvodnja pšenice kod nas dvostruko veća od potrošnje.

Računa se da je tek 30-ak proizvedene pšenice iskoristiv za pekarske proizvode, dok je veći dio pogodan mahom za stočnu hranu. Sve to očituje se u konačnici u znatno većem izvozu pšenice u odnosu na uvoz (lani 500 naspram 129 tisuća tona), ali uz istodobno znatno veće uvezene količine brašna u odnosu na izvoz. Prošle smo godine, naime, uvezli oko 52,8 tisuće tona (za više od 19,4 milijuna eura) ili približno triput više nego što smo brašna u istom razdoblju izvezli (15,9 tisuća tona, u vrijednosti 6,1 milijun eura), napominje Barišić.

Od 2021. kruh skuplji 58%

Isto tako, industrijska proizvodnja brašna lani je pala za 4,4 posto, čime je nastavljen trenda pada njegove proizvodnje u Hrvatskoj. U posljednjih 11 godina proizvodnja brašna smanjena je za 40 posto. Takva kretanja prati i smanjenje broja mlinarskih tvrtki – samo lani njihov je broj pao sa 46 na 40. U djelatnosti proizvodnje kruha, peciva, slastičarskih proizvoda i kolača imamo ukupno oko 930 tvrtki koje zapošljavaju oko 15,7 tisuća ljudi.

U pekarstvu su prihodi poduzetnika lani povećani za blizu 10 posto, čime su premašili milijardu eura, a na razini branše i neto dobit je povećana za nepunih 10 posto, na ukupno 58 milijuna eura. To uključuje i poduzetnike koji su iskazali gubitak, pa je ukupna dobit onih s pozitivnim rezultatom zapravo iznosila 64 milijuna eura, odnosno 13 posto više nego godinu prije. U mlinarstvu su prihodi porasli pet posto, na 295 milijuna, ali je dobit poduzetnika povećana osjetno više. U odnosu na 2023. je gotovo udvostručena, na 18 milijuna, s tim da je neto rezultat te djelatnosti (računajući i one koji su poslovali s minusom) iznosio nešto nižih 17,3 milijuna.

Mlinsko-pekarska branša je, uza sve, jedna od onih s ispodprosječnim plaćama u odnosu na ukupnu industriju, što znači pritiske na rast troškova, a onda, na kraju lanca, i maloprodajnih cijena koje su kod kruha i pekarskih proizvoda posljednjih godina ionako snažno porasle. Prema DZS-ovim podacima o prosječnim godišnjim stopama rasta u protekle četiri godine (2021.- 2024.) proizlazi da je kruh u tom razdoblju poskupio oko 58, a pekarski proizvodi 49 posto.