Neki radnici dobivaju otpremninu kao nagradu pri odlasku u mirovinu. Iako Zakon o radu propisuje otpremnine u pojedinim slučajevima, kod odlaska u mirovinu one nisu obavezne.

Njemačka

Drastično poskupljenje cigareta: Pušači će uskoro kutiju plaćati gotovo 12 eura

Umirovljenica je prije odlaska u mirovinu radila tri godine kod poslodavca od kojega nije dobila otpremninu. Prema Pravilniku o radu otpremnina se isplaćuje radniku koji je radio najmanje pet godina, kaže umirovljenica, a zanima je stoji li tako u zakonu ili baš svaki radnik koji odlazi u mirovinu može dobiti otpremninu.

Obratila se Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) gdje savjete daju pravnice Branka Šojić-Mićunović i Nevenka Trbović, piše portal Mirovina.hr.

‘Svaki poslodavac može propisati davanje otpremnine’

Otpremnina je novčani iznos koji poslodavac mora isplatiti radniku kojem otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnoga rada, kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu, objašnjavaju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).

Zakon o radu ne propisuje obvezu poslodavcu na isplatu otpremnine kada radnik odlazi u mirovinu svojom voljom ili po sili zakona, u nastavku pojašnjavaju iz SUH-a. Davanje otpremnine često je dio kolektivnih ugovora i ugovora o radu.

– Svaki poslodavac može pravilnikom o radu ili drugim aktom propisati davanje otpremnine radniku koji odlazi u mirovinu, s tim da je slobodan propisati pod kojim uvjetima i u kojem iznosu radnik dobiva otpremninu. Dakle, navedena odredba pravilnika o radu, kojom se uvjetuje davanje otpremnine trajanjem radnog odnosa radnika kod poslodavca od najmanje pet godina, je zakonita. Ako niste dobili otkaz, nego ste svojevoljno ili po sili zakona završili svoj radni odnos i otišli u mirovinu, prema navedenoj odredbi Pravilnika o radu ne ostvarujete pravo na otpremninu, pojasnili su iz SUH-a.

Minimalna otpremnina iznosi najmanje jednu trećinu prosječne bruto plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Maksimalni zakonski iznos ne smije prijeći šest prosječnih mjesečnih plaća koje ste ostvarili prije prestanka ugovora, kako stoji u Zakonu o radu.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama te tumačenje Zajedničkog povjerenstva propisuju da zaposleniku pri odlasku u mirovinu pripada otpremnina u visini 2,5 osnovice za obračun plaće.

Za razdoblje od 1. travnja do 31. srpnja osnovica iznosi 1.025 eura pa svi radnici u državnim i javnim službama trenutačno imaju pravo na otpremninu od 2.537 eura. Od 1. kolovoza do 30. studenog osnovica će biti 1.025 eura, te 1.035 eura za razdoblje od 1. do 31. prosinca ove godine.

Zakonom nisu definirani uvjeti

Pravilnikom o porezu na dohodak se povećavaju neoporezivi iznosi niza primitaka koje učenicima, studentima i zaposlenicima isplaćuju poslodavci, ali i sama Vlada. Što se tiče umirovljenika, otpremnina za odlazak u mirovinu nije zakonska obveza poslodavca.

Naime, Zakon o radu to ne definira, već one mogu proizlaziti najčešće iz kolektivnih ugovora ili ugovora o radu. Pritom sam poslodavac određuje visinu otpremnine koju će isplatiti radniku na kraju njegove karijere.

Pravilnikom o porezu na dohodak, naime, definira se samo najviši iznos koji se ne oporezuje. To znači da on može biti manji, ali svakako može biti i veći.

U tom slučaju razlika iznad neoporezivog iznosa smatrat će se plaćom, odnosno morat će se obračunati porez na dohodak, prirez i svi doprinosi kao i pri isplati plaće. Zakonom također nije definirano pod kojim uvjetima radnik može dobiti otpremninu za mirovinu, u smislu životne dobi, radnog staža ili vrste mirovine u koju odlazi.

Dakle, radnik može dobiti otpremninu i prije i nakon što napuni 65 godina, neovisno o duljini radnog staža.