Za nekoliko dana državna će statistika pokazati je li svibanjski pad prometa trgovine na malo bio tek kratki zastoj kojim je stopa rasta s petomjesečnim rezultatima usporila, ali na i dalje solidnih četiri posto realno, odnosno nominalno 4,6 posto.

Promatrano prema trgovačkim strukama, supermarketi i hipermarketi pritom imaju nešto sporiji rast. Prema DZS-u, promet tzv. nespecijaliziranih prodavaonica pretežito živežnim namirnicama, koje nose oko 35% ukupnog maloprodajnog prometa, u prvih pet mjeseci nominalno je porastao 3,6 posto (kao i u 2018.).

Ovaj tjedan, pak, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je svoje istraživanje tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima u 2018., a ono pokazuje da su prihodi svih trgovaca iz uzorka AZTN-a lani porasli 2,5 mlrd. kuna ili sedam posto (godinu prije 3,2%). 

U 2018. je povećan i ukupan broj prodajnih mjesta (za 91 ili 2%), kao i neto prodajna površina trgovaca. Dok je Konzum kao i dalje vodeći trgovački lanac smanjio broj prodajnih mjesta (na 623), glavni konkurenti mahom su svoju mrežu proširili.

Prihode su povećala ukupno 34 poduzetnika iz tog segmenta trgovine, a najveći nominalni rast imao je Spar (40-ak prodajnih prostora nekadašnje Bille poslovalo je tijekom čitave godine) koji je uz dvoznamenkast rast godinu zaključio na četvrtoj poziciji.

Očekivano, razlika između vodećeg Konzuma i drugoplasiranog Lidla dodatno se smanjila. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost