Usporedno s trajanjem ponude upisa novih trezorskih zapisa (TZ) za građane, na račune onih koji su prilikom izdanja s kraja veljače uložili u tromjesečni trezorac danas će “sjesti” uplata novca.

U zapis na rok od 91 mali ulagatelji (iako neki uloženim iznosima i nisu baš mali) tada su bili uložili oko 220 milijuna eura (na godinu dana uložili su oko 708 milijuna), a mnogi od njih zacijelo će taj novac iskoristiti za kupnju novih TZ-a.

Govoreći o tijeku upisa, na sjednici Vlade u srijedu rečeno je da je u nešto više od dva dana od početka ponude više od 12 tisuća građana putem online platforme ili dolaskom u poslovnice Fine upisalo 190 milijuna eura. “To je još jedan iskaz njihova povjerenja u državne financije”, poručili su premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac.

Korigirane brojke
Hoće li do zaključenja prvog kruga, u ponedjeljak u 11 sati, potražnja građana ponovno premašiti ukupno ciljani iznos izdanja koji je ovaj put postavljen na 900 milijuna eura (250 na tri mjeseca i 650 na rok od godinu dana), ostaje vidjeti. U svakom slučaju, u financiranju potreba države polako se uhodava novi smjer s većim participiranjem kućanstava kao investitora u instrumente državnog duga.

Iznoseći revidirane makroekonomske prognoze Vlade za ovu godinu, Primorac je osim podizanja očekivane stope realnog rasta BDP-a na 3,5 posto istaknuo kako su naviše korigirane i one za deficit konsolidirane opće države i udjel javnog duga u BDP-u. Za deficit sad iznose 2,6 posto BDP-a, a za javni dug 59,2 posto.

Ipak, i nova projekcija znači nastavak politike smanjivanja relativnog udjela javnog duga u BDP-u, naglašava ministar i potpredsjednik Vlade. Vezano uz proračunsku dinamiku, kaže da je proračun stabilan. U skladu s projekcijama rastu proračunski prihodi, ali i rashodi. Porez na dodanu vrijednost trenutno raste oko 15 posto, a ukupni proračunski prihodi oko 12 posto. “Međutim, i rashodi su značajno rasli”, istaknuo je.

Nešto detaljnija slika priljeva i odljeva trenutno je dostupna za prva tri mjeseca. Prema tim podacima, do kraja ožujka u proračun se slilo ukupno 6,2 milijarde eura što je za oko 700 milijuna ili nepunih 13 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, rashodi su rasli i nešto bržim tempom – veći su od usporedivih lanjskih za 21,7 posto ili 1,27 milijardi eura, te su na kraju prve četvrtine godine dosegnuli 7,11 milijardi. U prvom tromjesečju tako je zabilježen manjak prihoda nad rashodima od 910 milijuna eura, dok je na istoj kontrolnoj točki bio u “plusu” od 342 milijuna.

Dvoznamenkast rast
Prihodi od PDV-a s krajem ožujka u godišnjim su usporedbama bili na +9,2 posto; naplaćeno je, naime, 2,27 milijardi eura naspram 2,08 u prva tri lanjska mjeseca. Znatno snažnije povećanje, gotovo 28 posto, bilježe trošarine od kojih se slilo 566 milijuna ili oko 120 milijuna više nego lani.

Dvoznamenkast rast, veći od 16 posto, bilježe i prihodi od poreza na dobit (420 prema 361 milijun), a isto vrijedi i za mirovinske doprinose koji su slijedom rasta zaposlenosti i plaća ostvareni u iznosu nešto manjem od 1,1 milijardu. U usporedbi s prvom četvrtinom prošle godine to je za 10,4 posto ili 104 milijuna više. Ima li se u vidu veći broj zaposlenih, kao i statistika nominalnog rasta plaća, postotno povećanje naplaćenih doprinosa nije odveć dojmljivo.

No, zato rashodi za plaće koje se isplaćuju iz proračuna jest. U prva tri mjeseca na rashode za zaposlene do kraja ožujka otišlo je više od 1,2 milijarde eura ili čak 38 posto (ili 333 milijuna) više nego lani, s tim da se na plaće odnosi milijarda eura. Te brojke ne uključuju rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu koji se knjiže na stavci pomoći unutar općeg proračuna.

Usto, posljednji krug povećanja plaća u državnom sektoru odnosi se na plaće za ožujak koje se isplaćuju u travnju, što znači da će se i njihov proračunski efekt vidjeti s podacima za travanj. Ipak, povećanju ukupnih rashoda za više od petine u apsolutnim iznosima najviše su pridonijeli izdaci za mirovine za koje je do kraja ožujka izdvojeno više od 1,95 milijardi eura, što je za 365 milijuna ili 23 posto više nego lani.