Obnovljivi izvori energije već su desetak godina u Hrvatskoj nešto uobičajeno, no u zadnje vrijeme je fokus na većem udjelu kućanstava i njihovih mikroprojekata sunčanih elektrana. Upravo je na tom tragu projekt Zelene energetske zadruge (ZEZ) i Raiffeisenbank u Hrvatskoj čije treće izdanje nagradnog natječaja “2030. je danas” u kojem deset domišljatih sudionika ima priliku osvojiti 2500 eura sufinanciranja cjelokupnog troška realizacije solarne elektrane za obiteljsku kuću završava sutra.

Kriterij kreativnosti

Kako pojašnjavaju iz ZEZ-a, nagradu će osvojiti sudionici koji su se u prijavi na natječaj istakli svojom vizijom života u “sunčanom” gradu koji koristi maksimum dostupne solarne energije.

“Da bi se dobili besplatni solari bilo je potrebno podijeliti svoju viziju ‘sunčanog’ grada kroz tekst do 500 znakova i prateću fotografiju. Tekst i fotografija trebaju dočarati kako izgleda ‘sunčani’ grad, kako ljudi u njemu žive, odnosno po čemu se razlikuje od života u gradu koji se primarno oslanja na fosilne energente. Drugi uvjet za sudjelovanje jest izrađen glavni projekt solarne elektrane do datuma zatvaranja natječaja. Glavni projekt iskoristiv je za realizaciju solarne elektrane i do dvije godine nakon izrade, a za njegovu izradu potrebno je i do 15 radnih dana”, navode u Zelenoj zadruzi.

Dodaju da male solarne elektrane nude niz prednosti. Osim što smanjuju ovisnost o štetnim fosilnim gorivima i uvozu energenata, kućnom budžetu štede i do 85 posto godišnjeg troška struje. Ulaganje u solarnu elektranu, koja je maksimalno učinkovita barem 20-ak godina, isplati se već za šest do osam godina. Razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu postajat će sve kraće s očekivanim rastom cijena električne energije u budućnosti, a sa sufinanciranjem moguće ga je značajno ubrzati.

Sara Foršek Pažin, menadžerica za održivost u RBA Hrvatska, pojašnjava da je glavni kriterij na natječaju, uz uvjet da sudionici imaju gotovu projektnu dokumentaciju, bio i kreativni kriterij – prošle godine su sudionici sudjelovali u sunčanom izazovu tako da su trebali opisati kako potiču svoje susjede ili sugrađane da se odluče na ugradnju vlastite male sunčane elektrane te su isto trebali dokumentirati tekstom, fotografijom ili videom.

Prvi korak

“S ciljem da mobiliziramo građane koji su u visokoj fazi spremnosti na realizaciju vlastite solarne elektrane, s godinama smo promijenili pravila natječaja – dok smo prošle godine dijelili besplatne glavne projekte – ove godine nam je glavni projekt uvjet sudjelovanja u natječaju. S time se mijenjao i broj prijava, pa je tako ove godine nešto manje prijava nego ranijih godina, ali su to istovremeno prijave građana koji su već izradili glavni projekt, što znači da su samim time napravili prvi korak u realizaciji vlastite solarne elektrane, neovisno o tome hoće li dobiti nagradu na natječaju ili ne”, ističe Foršek Pažin.

Organizatori kažu da su i njihovi dobitnici nailazili na slične izazove kao i svi drugi građani koji su samostalno ulazili u projekt OIE, a najviše ih je bilo povezano s vremenom obrade zahtjeva. Za ugradnju solarne elektrane potrebno je od HEP ODS-a dobiti dozvolu za ugradnju, odnosno obavijest o mogućnosti priključenja solarne elektrane na mrežu. Dodaju da je veliki izazov u realizaciji projekata OIE s neujednačenim vremenom čekanja navedenog dokumenta u različitim dijelovima Hrvatske, ali vjeruju da će izazovi ovog tipa uskoro biti stvar prošlosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost