Ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj neće automatski donijeti nova ulaganja, jer oni koji su htjeli ulagati napravili su to i prije, što pokazuju statistike drugih zemalja kod kojih se većina ulaganja događala oko tri godine pred ulazak u EU. Rast investicija se doduše očekuje, ali on neće biti uvjetovan ulaskom u EU, već znatno više Vladinom strategijom da odabere nekoliko područja u koja će usmjeriti investicije.

Najviše šansi za poticanje rasta ulaganja pritom imaju turizam, potom poljoprivreda, zelene tehnologije te informacijska tehnologija, a manje energetika. Također, najviše koristi od ulaska u EU imat će sjever Hrvatske, od Međimurske, Varaždinske županije, Zagreb i Karlovac, zatim Istra i Kvarner, ali i Slavonija zbog poljoprivrede, a u teškoj situaciji će biti Lika i Dalmacija koji su lošije prometno povezani i kratka im je sezona, pojasnio je u razgovoru za Jutarnji list Vladimir Preveden, voditelj zagrebačkog ureda Roland Bergera koji smatra da će veliku ulogu u rastu investicija imati Zakon o strateškim ulaganjima koji je upravo upućen u Sabor.

"Dva su faktora kojima Hrvatska u budućnosti može stvarati novu vrijednost, prvo je da usmjeri ekonomsku politiku samo na nekoliko područja u koja će se ulagati i poticati rast. Drugo je da iskoristi više od 13 milijardi eura, koja su joj alocirana do 2020. godine. Treba kreirati što više takvih projekata i kreirati one kojima ćemo biti u stanju povući novac iz fondova. Treba poticati održivi cjelogodišnji turizam koji se može kombinirati s ekopoljoprivredom, i prehrambenom industrijom. Potencijale imamo u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, kao u informacijskoj tehnologiji te internetu. Upravo je Zakon o strateškim investicijama ono što nam je nedostajalo", kaže Preveden koji upozorava da je Vlada Zorana Milanovića pokrenula neke stvari, no reforme su prespore i premalo ih je. 

Preveden smatra da se hrvatski proizvođači, koji doduše još nemaju dovoljno konkurentnih proizvoda, osim na tržište EU trebaju fokusirati na rastuća tržišta Azije te Južne i Latinske Amerike. Ne misli da će Hrvatska biti novi europski "bolesnik", pogotovo ako se iskoriste Fondovi EU.

Preveden je kritizirao najave ministra rada Miranda Mrsića, da će Hrvatska na zabranu zapošljavanja u zemljama EU odgovoriti reciprocitetom. 

"Takav pristup nije dobar. Hrvatska već ima velik odljev mozgova koje neće spriječiti nikakva zabrana. Nama nedostaje priljev mozgova i treba poraditi na tome da ih aktivno privučemo. To rade i druge zemlje", smatra Preveden.