Udruga Franak poziva članove da na internetskim stranicama Udruge preuzmu obrasce pomoću kojih mogu tražiti povrat preplaćenih kamata od sedam banaka na temelju pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda.

Koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Goran Aleksić pozvao je članstvo s današnje konferencije za novinare da preuzme obrazac i ispunjenog ga odnesu u banke. Prema njegovim riječima, time bankama nude vansudsku nagodbu o povratu preplaćenih kamata, na temelju pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda.

Aleksić naglašava da je presuda pravomoćna, pa prema tome i primjenjiva, ali ne obvezuje banke da po njoj postupe nego dužnici moraju sami pokrenuti postupak i tražiti povrat novca.

Udruga Franak pripremila je predloške za stambene kredite u švicarskim francima, ostale kredite u francima, euro i kunske, ali i otplaćene kredite.

Tako će svi dužnici koji su ugovarali kredite u sedam banaka na koje se odnosi pravomoćna presuda za ništetnost promjenjivih kamata u razdoblju između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008. godine, moći uz predložak zahtijevati od banaka povrat preplaćenih kamata. Moguće je tražiti i reobračun tako da se preostala glavnica smanji za preplaćeni iznos.

U Udruzi Franak smatraju da su promjenjive kamatne stope ugovarane na nezakonit način jer banke nisu u ugovorima naznačile točne podatke na temelju kojih se kamata mijenja.

Banke su, naprotiv, jednostranim odlukama mijenjale kamatu i zbog toga je sud presudio da su ništetne, kaže Aleksić.

Ako banke odbiju vraćanje novca i krenu prema Vrhovnom sudu zahtijevajući reviziju presude Visokog trgovačkog suda, može se očekivati da će dužnici podizati privatne tužbe jer će jedino tako moći utjerati svoja potraživanja, dodaje on.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Aleksić u vezi s tim upozorava da je podizanje privatne tužbe rizik, ali da je to, što se njega tiče, poželjno.

Kaže kako bi bilo dobro podići privatnu tužbu te potom pričekati završetak spora na Vrhovnom sudu. Rizik je, po njegovim riječima, u maloj mogućnosti da Vrhovni sud presudi kako je kamata ipak zakonita. U tom bi slučaju, ako bi u privatnoj tužbi dužnici dobili novac natrag, morali opet taj novac vratiti bankama.

Odvjetnica Udruge Nicole Kwiatkowski podsjeća da je pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda jednim dijelom pozitivna za dužnike s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, a dijelom negativna koji se odnosi na valutnu klauzulu.

Kaže kako slijedi revizija na Vrhovnom sudu koja će se, što se tiče "Franka" odnositi na dio koji je odbijen u odnosu na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu za Sberbanku.

Očekuje odluku suda u roku godinu dana te kaže da je "vrlo uvjerena" da će Udruga "dobro proći" na Vrhovnom sudu.

U Udruzi ističu primjer Austrijske narodne banke koja je naložila bankama da klijente moraju upoznati s rizikom uzimanja kredita u valuti u kojoj ne zarađuju te da je prema tom nalogu tiskan letak u kojem se potrošači detaljno izvještavaju o rizicima.