Punih devet mjeseci prošlo je od burzovne obavijesti Čakovečkih mlinova vezane uz postupak preuzimanja te trgovačko-prehrambene kompanije.

Potkraj lanjskog rujna njezin pojedinačno najveći dioničar postala je sisačka tvrtka Mlin i pekare (MIP), čime je ulogu najvećeg dioničara od obitelji Varga preuzela obitelj Plodinec. Kako su usporedno s kupnjom paketa od 24,78 posto dionica od Stjepana Varge Plodinci ugovorom s mirovinskim fondovima (AZ i PBZ-CO) uspostavili zajedničko djelovanje, to je rezultiralo nastankom obveze objave ponude za preuzimanje.

S obzirom na regulatorne zahtjeve vezane uz postupak preuzimanja, računalo se da bi se taj postupak mogao okončati u prvom kvartalu. No, priča se oduljila. Devet mjeseci poslije tek je u završnoj fazi ishođenje prethodne suglasnosti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). A kako tek slijedi i zahtjev Hanfi za odobrenje ponude, čini se da bi se to preuzimanje moglo zaključiti oko godišnjice njegove službene najave.

Proaktivniji dioničari nisu baš najsretniji činjenicom da se cijeli proces toliko oduljio – ako ni zbog čega drugog, ono zbog vrijednosti novca u kontekstu povišene inflacije i potencijalnih oportunitetnih gubitaka s obzirom na rast dioničkih tržišta.

Ovaj tjedan postupak prijave koncentracije napokon je stigao do točke objave Javnog poziva (objavljen je u ponedjeljak) svim zainteresiranima da u roku od 10 dana eventualno dostave primjedbe i mišljenja AZTN-u. Agencija je, naime, 21. lipnja izdala potvrdu o potpunosti prijave namjere provedbe koncentracije i od tog datuma teče joj zakonski rok od 30 dana za ocjenu koncentracije i odluku je li ona dopuštena u prvoj fazi (ili se pokreće postupak ocjene u drugoj fazi).

Investicijskoj zajednici već načelno se ne sviđa što za kompletiranje prijave prođu toliki mjeseci. Nije baš investitorski dobra poruka, kažu. U AZTN-u s tim u vezi ističu da je u tom predmetu do danas provedeno gotovo 30 radnji. Toliko je, dakle, bilo koraka na relaciji između AZTN-a i zajedničkog predstavnika sudionika koncentracije, a uz MIP su to još tvrtka Plodinec i dva upravljačka društva spomenutih mirovinskih fondova.

Ovisi o podnositelju
“Kao i uvijek, skrećemo pozornost da trajanje predmeta ocjena koncentracija ovisi isključivo o podnositelju/podnositeljima prijave koncentracije i od njih dostavljenih podataka, dokumentacije i očitovanja”, objašnjavaju. Podcrtavaju i da u postupovnom smislu ovaj predmet provode na isti način koji vrijedi i za sve druge.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Inicijalna je prijava namjere koncentracije AZTN-u upućena mjesec dana od nastanka obveze preuzimanja (25. listopada 2023.), a naredna nepuna dva mjeseca provodile su se radnje u svrhu utvrđivanja tko su sve sudionici koncentracije. Svojevrsni nesporazum nastao je vezano uz status mirovinskih fondova: jesu li ili nisu u toj priči u statusu poduzetnika.

AZTN je u vezi s tim donio rješenje 20. studenoga, a potom je mjesec dana prošlo do imenovanja pitanje je razriješeno rješenjem AZTN od 20. studenog 2023., a do razrješenja pitanja zajedničkog predstavnika prošlo je još mjesec dana. Time su tek zadovoljene procesne pretpostavke za provođenje predmeta i pregled inicijalno dostavljene dokumentacije.

Uslijedio je prvi zahtjev AZTN-a za dopunu prijave, koja je pak pristigla za oko mjesec i pol, 9. veljače. Potom je 5. ožujka Agencija zatražila dodatne dopune, a nakon što je za mjesec dana stigao odgovor, 15-ak dana poslije uslijedio je daljnji zahtjev za dopunom do koje je proteklo još par tjedana…

Je li moralo biti baš toliko koraka i jesu li prepiske mogle ići brže, barem od strane preuzimatelja, može se unedogled razglabati. Burzovni igrači u tom pogledu i više apostrofiraju to što MIP nije baš pokazao da mu se žuri.

Uz pretpostavku da po isteku 10 dana ne bude opravdanih primjedaba, konačno odobrenje AZTN-a može se očekivati sredinom srpnja (do 22.), a potom i Hanfa opet ima svoje zakonske rokove za očitovanje o zahtjevu za odobrenje ponude.

Bude li barem tu sve išlo posve glatko i bez zahtjeva za dopunama, sredinom kolovoza dioničari Čakovečkih mlinova, a njih je ukupno nešto manje od 400, napokon bi mogli dočekati i objavu ponude i saznati cijenu koju im MIP odnosno njegovi vlasnici nude za dionice.

Blizu burzovne cijene
Na burzi se, inače, od početka godine protrgovalo tih dionica u vrijednosti nešto većoj od 1,5 milijuna eura, dok su npr. tijekom prošle godine one bile predmetom više od 3,7 milijuna eura prometa.

Ako je suditi prema kretanju burzovne cijene dionica Čakovečkih mlinova koja je u međuvremenu sve vrijeme bila više-manje stabilna oko 10,30-10,40 eura, čini se da se u ponudi ne računa sa značajnijim odmakom od burzovne vrijednosti. Drugim riječima, očito se pretpostavlja da ni cijena koju je za nepuni kontrolni paket MIP platio Stjepanu Vargi ne odstupa od nje, barem ne značajnije i naviše.

A uz pretpostavku da je burzovna cijena približno i ona koju su Plodinci, odnosno MIP, platili Vargama te da za ponudu za preostale dionice nije u planu neka premija, cijela operacija preuzimanja Čakovečkih mlinova (računajući i već stečeni udjel) MIP odnosno njegove vlasnike mogla bi stajati 60-ak milijuna. Jer, oko 40 posto dionica koje drže mirovinski fondovi AZ i PBZ-CO zbog statusa zajedničkog djelovanja nisu predmetom ponude preuzimanja. Budući da odaziv na javne ponude praktično nikad nije stopostotan, u stvarnosti će i ukupan trošak te akvizicije biti manji.

Po okončanju tog postupka sustav pod kontrolom tvrtki u obitelji Plodinec umnogome će se povećati jer je ovdje riječ o preuzimanju veće kompanije od strane manje, ali očito agilnije i propulzivnije.

Osim MIP-a s nekoliko ovisnih društava, pod kontrolom obitelji Plodinec su, doduše, i Zagrebačke pekarne Klara, čije poslovanje se ne konsolidira u okviru izvješća na razini Grupe MIP (MIP u Klari drži 41% dionica, s tim da dodatnih 24,5 odnosno 20,25 posto drže Plodinec d.o.o. i Dragan Plodinec).

Prema konsolidiranom izvješću za 2023. Čakovečki mlinovi su ostvarili 201 milijun eura ukupnih prihoda, uz 15,8 milijuna eura operativne dobiti te 7,3 milijuna neto dobiti. Čak 87 posto prodajnih prihoda i 80 posto tzv. normalizirane EBITDA-e došlo je iz segmenta Trgovine. Uz ostalo, Čakovečkim mlinovima otprije su svostvene snažne novčane pozicije i nizak dug (na kraju prvog kvartala Grupa bilježi 17,5 milijuna eura neto novca).