Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u petak u 9.30 objavljuje konačnu presudu u slučaju koji su trojica hrvatskih štediša propale slovenske Ljubljanske banke podigli protiv Republike Slovenije.
Najavio je to u srijedu sud u Strasbourgu, a petnaestak minuta nakon toga presuda će biti dostupna na web stranicama suda. Najava konačne presude najvjerojatnije znači da je sud odlučio jesu li u pravu hrvatski štediše ili Slovenija, a protiv takve odluke nema žalbi. Postoji i treći scenarij kojim se odgađa konačna odluka, a ocjenjuje se sada kao manje izgledan. Takav slučaj podrazumijeva da sud opet kaže kako ne postoji pravni interes hrvatskih štediša koji su tražili naknadu štete za duševne boli za povredu vlasništva, a tada bi bio moguć nastavak postupka. Odvjetnik štediša Milivoj Žugić u četvrtak se uputio u Strasbourg, a tamo će nazočiti i stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Daniel Bučan, doznajemo iz Ministarstva pravosuđa. “U igri su, s jedne strane, prava štediša na vlasništvo i njegovo mirno uživanje koje jamči Konvencija o ljudskim pravima i, s druge strane, opravdanje Slovenije koja je više puta isticala kako bi, da to nije napravila, Slovenija propala”, kaže Žugić i dodaje da je on ipak optimist. “Očekujem da će sud reći da su u pravu hrvatski štediše, a tada bi se radilo o pravnoj i političkoj katastrofi za Sloveniju. U tom predmetu nije na tapeti bilo koji zakon, nego ustavni zakon, a kada pada ustav u bilo kojem svojem dijelu, to je uvijek veliki šok za državu”, kaže Žugić. Dodaje da meritorno odlučivanje suda znači ocjenu pravnog života Slovenije i Hrvatske od osamostaljenja od danas, pa zaključuje da se zbog složenosti pitanja desetak godina odluka izbjegavala. Veliko vijeće u novom sastavu ponovo je pregledalo slučaj nakon što ga je isti sud odbacio 2006. presudom kojom je istaknuo procesne razloge. Slovenija inzistira na stajalištu po kojem je Hrvatska trebala jamčiti za depozite svojih građana u stranim valutama prema teritorijalnom principu, te rješavanje pitanja u sklopu razgovora o sukcesiji. Hrvatska tvrdi da je Slovenija bila odgovorna za jamčenje bančinih dugova hrvatskim štedišama kao država u kojoj se nalazilo glavno sjedište banke koja je i imala jedan devizni račun. Hrvatski građani, njih 145.000, potražuju oko 150 milijuna eura neprenesene štednje, a zajedno s kamatama radi se o dugu od oko 300 mil.eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu