Osim apsurdne vijesti da je Carinska uprava 6. studenoga blokirala račun Badela 1862, za koji je Vlada 8. studenoga odobrila proces prodaje, pojavila se i jedna još apsurdnija. Već 9. studenoga, ili samo dan nakon Vladine odluke kojom se 11 zainteresiranih investitora preko Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) poziva da predaju obvezujuće ponude za Badel 1862, iz Carine je na adresu te tvrtke stigao odgovor da neće odblokirati račun. Ta neugodna vijest zatekla je i menadžment i radnike Badela 1862. Naime, zbog velikog odaziva potencijalnih ulagača za preuzimanje Badela 1862 u tvrtki je nakon višegodišnje agonije vladao optimizam, a posljednjih nekoliko dana atmosfera se u potpunosti promijenila. Oko 485 djelatnika zabrinuto je hoće li im uopće i kako zbog blokade računa biti isplaćena plaća za listopad. Sada više ne isključuju ni najgori scenarij: da natječaj propadne, a Badel 1862 završi u predstečajnoj nagodbi ili čak likvidaciji.
Odugovlačenje od ljeta
S prodajom Badela 1862 odugovlači se još od srpnja. Tada je, naime, odlučeno da AUDIO za tvrtku pronađe investitora. Da nešto šteka u prodaji poznatog proizvođača pića bilo je jasno tijekom prikupljanja potrebnih suglasnosti nadležnih ministarstava i državnih tijela. Na suglasnost Ministarstva financija čekalo se mjesecima, i to je protumačeno kao protivljenje ministra financija Slavka Linića da se Badel 1862 proda natječajem. Šuškalo se i da je za Badel 1862 zainteresirana Podravka, ali samo po cijeni od jedne kune, što je dodatno podgrijalo priče o otezanju s natječajem kako bi se odbili drugi zainteresirani ulagači. Ipak, prošlotjedna jednoglasna Vladina odluka o tome da se Badel proda, i to po početnoj cijeni od 106,5 milijuna kuna uz obveznu dokapitalizaciju od 120 milijuna kuna, demantirala je takve priče. I onda odjednom obrat koji upućeni u priču obrazlažu stalnim sukobom između ministra Linića i ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Još od formiranja Vlade poznato je da je u raspodjeli utjecaja po tvrtkama Badel 1862 potpao pod HNS.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.mogu mislit kako će napraviti due dilligence nakon tolikih godina teškog kriminala.
ovaj članak ni jednom riječju ne spominje da je badel već bio privatiziran, legalni privatni vlasnik je istjeran kriminalno-populističkom akcijom grupe socijalističkih “menadžera”, zatim je u nizu godina badel napravio “spektakularne” gubitke, dok su se ti isti “menadžeri” enormno obogatili, da bi j. kosor u zanosu samoupravljačkog entuzijazma upumpala državne novce u propalu tvrtku.
mislim da sam to postirao u svoje vrijeme, kao jedan zločinački potez kosoričine vlade. ako svi znaju da su vječiti gubitaši rupa bez dna, zašto onda stalno u njih upumpavaju državne novce?
zato što ti novci završe u džepovima političara i njihovih jataka, lažnih privatnika.
i ova obveza dokapitalizacije smrdi na to, otkud bi čačićev direktor audija, kazneno optužen za krađu i pronevjeru nekih 20 milijuna kuna ali proces nikako da počne, otkud bi taj “stručnjak” znao da se badel mora dokapitalizirati baš s 120 miljuna kuna, i da to bude osnovni uvjet natječaja?
s obzirom na javno poznate činjenice da je badel i dospio u teške gubitke zbog preinvestiranja, gdje bi tih 120 milja završilo? sigurno u dodatnu obuku radnika, konzalting fimi-medije, javnobilježničke i odvjetničke usluge.
mogao bih se kladiti da državne službe za zaštitu kriminala poput tog audija nikad neće dopustiti pravi due dilligence tvrtke.
Uključite se u raspravu