Hrvatska trenutno u obnovljivim izvorima energije ima instalirano kapaciteta od 530 megavata (MW), a prevladavaju vjetroelektrane s 418 MW, pokazala je prezentacija koju je Ranko Gojić, izvanredni profesor splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje imao na Energy Investment Forumu 2016. koji se danas održava u Zagrebu. Gojić pojašnjava da ozbiljnije udjele imaju još sunčane elektrane s 44 MW, biomasa s 25 MW i bioplin s 21 MW.

No, kada se gleda broj postrojenja, tada po brojnosti prevladavaju male sunčane elektrane kojih je čak 1213, a na drugom mjestu su vjetroelektrane s 19 projekata. Slijede elektrane na bioplin s 18 postrojenja te biomasa s 10 kogeneracija. U statistici je i osam malih hidroelektrana koje su prema ovoj analizi ukupne snage tri megavata. No Hrvatska ima i niz projekata za koje su potpisani ugovori ali te elektrane još nisu izgrađene. Radi se o ukupnom kapacitetu od 483 MW, a i ovdje najviše otpada na 10 projekata vjetroelektrana s ukupno 326 MW instalirane snage. Ugovoreno je 57 kogeneracija na biomasu snage 95,3 MW te 37 elektrana na bioplin ukupne snage 35,7 MW.

U narednom razdoblju bi se trebalo realizirati i 16 sunčanih elektrana snage 11 MW te 10 malih hidroelektrana instalirane snage nešto manje od pet megavata. Kada bi se svi planirani i ugovoreni projekti realizirali, Hrvatska bi raspolagala s ukupno 1406 elektrana obnovljivih izvora energije ukupno instalirane snage 1012 MW. U projiciranim uvjetima bi se u tim elektranama proizvodilo 3150 GWh struje. Gojić procjenjuje da nije izvjesno da bi u bližoj budućnosti cijena proizvodnje struje u obnovljivim izvorima energije mogla doseći onu iz klasičnih izvora. Tržišne cijene u okruženju se kreću oko 40 €/MWh. Proteklih nekoliko godina tržišne cijene stagniraju ili su u padu, a što je praksa na većini tržišta u EU. Gojić očekuje da se i u narednom kratkoročnom razdoblju do dvije godine očekuje stagnacija, ali dugoročno ipak rast tržišnih cijena.

"S druge strane, primarno daljnjim razvojem tehnologije, očekuje se daljnji pad cijena opreme za OIE, posebno za fotonapon, te dugoročno (5-10 godina) približavanje proizvodne cijene OIE tržišnim cijenama, primarno za vjetroelektrane i fotonaponske elektrane", navodi Gojić. Dodaje da očekuje da će se i u narednom razdoblju razvijati OIE, kao i oni klasični, jer je cijana proizvodnje struje u regiji još uvijek niža od one u zapadnoj ili sjevernoj Europi. No, s druge strane