Europska komisija nastojat će učiniti eurozonu atraktivnijom za zemlje Europske unije koje još nisu njene članice kako bi se ojačalo europsko jedinstvo nakon izlaska Velike Britanije, kazao je povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici. To se odnosi i na Hrvatsku koja će također, rekao je Moscovici, dobiti "ponudu koju ne možeš odbiti".

Kako piše Glas Slavonije, prijedlozi Povjerenstva bit će objavljeni sljedećeg tjedna u dokumentu o budućnosti zone eura koji je dio šireg plana pokrenutog od strane Europske komisije.

"Potrudit ćemo se napraviti atraktivan okvir, okvir koji će se svidjeti, koji će, kako kažu u filmovima, biti ponuda koju ne možeš odbiti”, rekao je europski povjerenik zadužen za ekonomska i financijska pitanja novinarima koji su željeli znati detalje prijedloga za “kompletiranje Ekonomske i monetarne unije do 2025."

Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble najavili su formiranje radne skupine koja će se baviti pitanjem zone eura i dublje integracije.

Moskovici je istaknuo da zemlje trebaju postupno ići k prelasku na euro, ali da Komisija nema moć i da ih neće prisiljavati da usvoje euro do određenog roka. Rezultati istraživanja javnog mnijenja u članicama EU-a koje nisu u eurozoni uglavnom ukazuju na protivljenje ulasku u prostor jedinstvene valute.

Prema podacima iz istraživanja Europske komisije Eurobarometar objavljenog u prosincu 2016. godine, u Poljskoj je 57 posto anketiranih protiv eura. Snažno protivljenje euru zabilježeno je i u Britaniji, Češkoj, Švedskoj, Danskoj i Bugarskoj, dok su Mađari, Hrvati i Rumunji u većini za ulazak u zonu eura, odnosno prelazak na euro.
Moskovici je rekao da izlazak Velike Britanije iz EU-a znači da će ekonomijom bloka dominirati zona eura i da su potrebni daljnji poticaji članicama da prijeđu na zajedničku valutu. Samo nekoliko dana ranije guverner središnje banke Boris Vujčić rekao je da će skorim izlaskom iz procedure prekomjernog deficita Hrvatska steći prvi preduvjet za početak pregovora o ulasku u europski tečajni mehanizam i preuzimanje eura.

Objasnio je da će takav zahtjev Hrvatska moći službeno pokrenuti pred kraj ove ili početkom iduće godine, nakon što prihvati proračun za 2018. godinu.

Ima, međutim, i onih koji smatraju da uvođenje eura našoj zemlji neće donijeti ništa posebno dobro. Jedan od najpoznatijih suvremenih ekonomista, Amerikanac James K. Galbraith, ističe kako Europskoj uniji, a time i eurozoni, u slučaju neprovođenja korjenitih reformi prijeti raspad, pri čemu smatra kako Hrvatska uvođenje eura treba odložiti do onog trenutka dok se te promjene i ne dogode.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

"Europska monetarna unija ima nesreću da je nastala u vrijeme kada su dominirale veoma loše ekonomske ideje, uključujući i one koje su se ticale strukture i svrhe Europske središnje banke, kao i ideja o fiskalnim pravilima koju treba primijeniti na sve zemlje članice. Rezultat toga je katastrofa u Grčkoj, depresija u Italiji, konstantni problemi u Portugalu i Španjolskoj", istaknuo je Galbraith.

Inače, euro kao valutu koristi gotovo 340 milijuna ljudi u 19 zemalja Europske unije.