Od početka djelovanja sustava ovrhe na novčanim sredstvima koji je preko Fine s primjenom krenuo 1. siječnja 2011. godine do 31. svibnja ove godine, dakle u tri godine i četiri mjeseca, vjerovnici su na taj način naplatili 77,3 milijarde kuna svojih tražbina. U tom je razdoblju Fina izvršila ovrhu na novčanim sredstvima u iznosu 59,4 milijarde kuna po osnovama koje su se odnosile na poslovne subjekte, dok je po osnovama koje su se odnosile na dužnike građane vjerovnicima naplatila 17,9 milijarde kuna.

Ukupno je u tom razdoblju Fina zaprimila 4.208.787 osnova za plaćanje, s time da se 35 posto odnosilo na ovrhu s računa poslovnih subjekata, a 65 posto ticalo se ovrhe s računa građana. U tom segmentu i protekli je mjesec, odnosno svibanj vjerovnicima donio nove glavobolje u vidu daljnjeg rasta broja dužnika iz redova građana koji ne mogu plaćati svoje preuzete obveze! Naime, za 73 milijuna kuna u svibnju se povećao iznos dospjelih i nenaplaćenih potraživanja vjerovnika od građana u odnosu na travanj. Riječ je o tražbinama čije je neplaćanje stoga rezultiralo blokadom računa dužnika, a to se ticalo 3.492 građana koji sve dosad nisu imali problema niti s izvršavanjem svojih obveza niti s blokadom računa. Tako je s blokiranim računima kod svih banaka na kraju svibnja bilo suočeno najviše građana ikad otkad se i provodi sustav ovrhe na novčanim sredstvima preko Fine – čak ih je 318.599 u blokadi, dok se s druge strane njihovim vjerovnicima ukupni iznos potraživanja iz neplaćenih osnova popeo na 27,14 milijarde duga.

Posrijedi je zasad nezaustavljiv rast insolventnosti građana, primjerice u svibnju je on iznosio 2,8 posto, pa je trenutačno ukupni dug građana zapravo za oko 5,5 milijarde kuna manji od duga cijelog poslovnog sektora. Za eksploziju koja se u novije vrijeme događa s dugovima građana potvrda stiže i u danas objavljenim podacima iz Finine informacije o kretanju neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata i građana na dan 31. svibnja ove godine. Na drugoj su strani zabilježena kretanja insolventnosti u poslovnom sektoru koja ipak u posljednje vrijeme prema Fini bilježe suprotni predznak. Tako su pozitivna kretanja blago nastavljena i u svibnju kad je za 2,8 posto smanjen broj blokiranih poslovnih subjekata u odnosu na travanj, pa je 57.480 poslovnih subjekata u svibnju bilo u blokadi s neizvršenim osnovama za plaćanje koje su ukupno iznosile 32,48 milijardi kuna što je za 3,1 posto manje na mjesečnoj razini.

U odnosu na stanje godinu ranije, kad je riječ o neizvršenim osnovama koje se odnose na poslovne subjekte, Fina bilježi manji obujam insolventnosti: smanjen je i broj neizvršenih osnova za 8.594 poslovna subjekta (13 posto), kao i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 4,2 milijarde kuna (11,5 posto). Inače, od 27.648 blokiranih pravnih osoba sa 24,4 milijarde neizvršenih osnova za plaćanje njih 94,6 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva, dok 80 posto onih pravnih osoba koje su dugotrajno blokirane – njih nešto preko 13000, nemaju zaposlenih radnika a imaju dugove od 14,8 milijardi kuna. Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koje, pak, imaju zaposlene manji je za 33,5 posto, dok je iznos njihova duga manji za gotovo 40 posto, te se čini da su ti dužnici posegnuli za mjerom reduciranja troškova smanjenjem broja zaposlenih.

Naime, kod insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi prije godinu dana bilo je zaposleno 10.757 radnika, a na kraju svibnju ove godine bilo je ih 5.993.

Na obrtnike koji su blokirani duže od jedne godine, i to s dospjelim neplaćenim obvezama u ukupnom iznosu od 7,5 milijardi kuna, odnosi se 73 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Od toga su dvije trećine ili njih 14.436 obrtnici koji nemaju zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,6 milijardi kuna.