Predsjednik Stjepan Mesić ipak, unatoč najavama, nije otišao na konferenciju o sigurnosti u Münchenu, pa je tako kao predstavnik Hrvatske u Münchenu završio samo ministar Gordan Jandroković. Mesić je otkazao svoj dolazak u zadnji trenutak, a u njegovu Uredu kao razloge navode neisplativost puta. “Bila je upitna politička korist od puta u München, a u takvim okolnostima nema smisla da predsjednik odlazi na putovanje.Bio bi to samo trošak koji se ne bi isplatio”, rekli su u predsjednikovu uredu. “Ja sam aktivan u traženju poslova za hrvatske tvrtke, pogotovo izvan Europe, otvorim vrata, držim nogu da se ne zatvore, ali nakon toga nema agresivnijeg nastupa naših poduzeća – svakidašnja je jadikovka šefa države Stjepana Mesića, od koje ne odustaje ni u zadnjoj godini desetogodišnjeg predsjedničkog mandata.

Politički turizam
O tome govori i nedavni susret s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, na kojem je posebno upozorio kako moramo ubrzano razvijati gospodarsku diplomaciju. U značajnijem izlasku hrvatskih privrednih subjekata u inozemstvo vidi oružje u borbi s gospodarskom krizom i mogućom recesijom, no ostaje pri ocjeni kako nema organiziranog ulaska hrvatskih tvrtki na inozemna tržišta. Ni u drugom smjeru nema boljih vijesti jer iako je sa svojih brojnih državničkih putovanja donio informacije o interesu Japana i Južne Koreje za hrvatska brodogradilišta, Katara za LNG terminal, Rusije za Družbu Adria, realizacija je u potpunosti izostala zbog, kako kaže, nepostojanja strategije za razvoj poljoprivrede, brodogradnje, energetike i turizma, što bi bila uvijena kritika na račun Vlade. Dodatna Mesićeva kritika ide na račun potrebe maksimalne liberalizacije viznog režima. U Ministarstvu vanjskih poslova, kaže, uvjeravaju ga da se taj problem intenzivno rješava. Za razliku od premijera Ive Sanadera čija je glavna potka inozemnih putovanja lobiranje za ulazak Hrvatske u EU, predsjednik Mesić ponajprije želi iskoristiti svaku priliku za nalaženje tržišta hrvatskim tvrtkama, no unatoč tome često je izložen kritikama za “politički turizam”. Predsjednikov kalendar u 2008. godini zabilježio je 31 putovanje u inozemstvo, u pravilu uz pratnju manje ili veće gospodarske delegacije. Prošlogodišnja putovanja u Libiju i Vijetnam, u veljači i ožujku, Mesić je iskoristio za ponudu naših kvalitetnih programa razminiranja koji su tim zemljama potrebni, ali od poslova za sada ništa. U Libiji je Ini otvorio do tada zatvorena vrata za poslovanje. Na “summitu” Mediteranske unije u Parizu u srpnju Mesić je iskoristio prijateljstvo s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom kako bi razriješio Inin problem kada je egipatska vojska zauzela nalazište nafte. U srpnju je boravio i u Turkmenistanu, koji se kao još neke zemlje bivšeg SSSR-a poput Azrebajdžana i Kazahstana, ubrajaju u velike izvoznice nafte i plina, ali imaju slabu infrastrukturu, no za sada, kažu predsjednikovi suradnici, ozbiljan interes i angažman od domaćih tvrtki pokazuje samo Ingra.

Gosti na Pantovčaku
Krajem studenog za boravka u Kataru Mesić se kod emira založio da i hrvatske tvrtke pristupe natječaju pod jednakim uvjetima, pa je tako splitskom Konstruktoru pošlo za rukom dobiti posao gradnje obilaznice oko Dohe, vrijedan 220 milijuna dolara. Mesić će u 2009. na putovanja potrošiti nešto manje, oko 1,8 milijuna kuna, odnosno 3 posto proračuna Ureda predsjednika koji iznosi oko 54 milijuna, dok je prošlogodišnji iznosio oko 57 milijuna kuna. Neka putovanja još nisu do kraja potvrđena, ali u planu su Australija i Novi Zeland, Alžir, Svjetski ekonomski forum u Jordanu u svibnju, sastanak predsjednika srednje Europe i još neke multilaterale. Bit će i zanimljivih gostiju na Pantovčaku. Već je bila princeza Anne, kći britanske kraljice Elizabethe II. Očekuju se posjeti rumunjskog, estonskog i finskog predsjednika, negdje između ožujka i svibnja Mesić bi uzvratno mogao ugostiti emira od Katara, pri čemu se nada mogućnosti obnove razgovora o terminalu za ukapljeni plin u Omišlju. Od krunjenih glava moguć je dolazak Alberta, kneza od Monaka krajem travnja, ali i jordanskog kralja Abdullaha II. Nedvojbeno najzanimljiviji bio bi, uspiju li pregovori, dolazak libijskog vođe pukovnika Moamara el Gadafija, moguće u lipnju. Nema sumnje da će, dođe li, Gadafi ostati vjeran svojim beduinskim običajima pa bi mogao i na Pantovčaku osvanuti njegov čuveni šator u kojem se sklapaju poslovi.

Činjenice

Mongolija
Početkom kolovoza u Mongoliji predsjednik Mesić je zajedno s ravnateljem Agencije za promicanje izvoza Slobodanom Mikcem predstavio ideju da se Ina udruži s mongolskom državnom tvrtkom i zajednički rade na istraživanju nafte.

Kina
U Kini u Shenyangu potom je posjetio i kao dobar primjer istaknuo tvrtku TBEA Končar, prvo zajedničko kinesko-hrvatsko ulaganje.

Riječka luka
Posjetio je tada Dalian, drugu najveću kinesku luku, zbratimljenu s Rijekom, koja bi, kako se tom prilikom zalagao, mogla biti kineska vrata za EU.

Ukratko

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Konjevod: Velike poslove dobivamo uz Mesićevu pomoć
Česta suputnica u državničkim izaslanstvima predsjednika Mesića je i potpredsjednica HGK za međunarodne odnose Dunja Konjevod. Hvali poslovne razgovore u sklopu državničkih posjeta kao vrlo dobro organizirane zbog mogućnosti naših gospodarstvenika da se sretnu s vodećim ljudima iz poslovnog sektora. Ističe kako gospodarstvenici cijene predsjednikovu potporu i spremnost da svoje dobre odnose s pojedinim državnicima iskoristi za pomoć tvrtkama. Konjevod kao uspješne ističe posjete Albaniji, Libiji i Azerbajdžanu, nakon kojih su se pokazali veliki izgledi za uključivanje u investicijske poslove. Pozitivni primjeri poput Konstruktora u Kataru i Viadukta u Libiji ukazuju da je sve započelo Mesićevim posjetom, kaže Konjevod.