U prvoj polovici godine rashodi državnog proračuna dosegnuli su 66,9 milijardi kuna. Ta brojka sugerira da se potrošnja drži u okvirima cjelogodišnjeg plana od 140 milijardi kuna.

Polugodišnje ostvarenje je, dakle, na 47,7 posto godišnjega plana, no kako je proračun za 2019. povećan, u odnosu na lani i tih 67 mlrd. kuna predstavlja povećanje za oko pet milijardi. Većina resora i državnih tijela zasad ostvaruje rashode tempom nešto ispod planiranog, s tim da je npr. nešto brže izvršenje kod Ministarstva financija objašnjivo jamstvima Uljaniku, kao što se npr. kod Džavnog izbornog povjerenstva dosegnutih 72% godišnjeg plana može pripisati europarlamentarnim izborima.

Kako su prvi sljedeći izbori predsjednički, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović često je pod povećalom javnosti upravo kroz prizmu troškova (naročito putovanja), ostaje primijetiti da su rashodi Ureda Predsjednice RH u prvih šest mjeseci iznosili 15,7 milijuna ili oko 240 tisuća manje nego lani, a u odnosu na ovogodišnji plan to je 41 posto.  Promatra li se cijeli dosadašnji mandat s aspekta proračunskog novca, Ured predsjednice Grabar-Kitarović u protekle četiri i pol godine stajao je građane ukupno 155,8 milijuna kuna.

Istodobno, za četiri i pol godine mandata bivšeg predsjednika Ive Josipovića građane je Ured predsjednika stajao 30 milijuna kuna više, odnosno 186 milijuna kuna (u svih pet godina 208 milijuna). Godišnje je, dakle, Ured predsjednice trošio oko sedam milijuna kuna manje nego za njezina prethodnika.  Ured predsjednika države je, pak, za mandata Stipe Mesića trošio je i znatno više; u zadnjoj godini mandata (2009.) građane je stajao čak 47,4 milijuna kuna.