Sa Stjepanom Kožićem, županom Zagrebačke županije, razgovarali smo o viziji razvoja županije, rekordnoj stopi zaposlenosti, kapitalnim investicijama i kontinuiranom ulaganju u prosvjetu.

Županija je ove godine dodijelila rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih potpora. Da li su te potpore dale neke opipljive rezultate?

Apsolutno. Rezultati se ogledaju u obnovljenim cestama i komunalnoj infrastrukturi, poduzetničkim zonama, novim strojevima, opremi, gospodarskim vozilima kod naših poduzetnika, nizu ostvarenih projekata naših udruga – od sportskih do vatrogasnih, a ako gledamo na razini županije onda je najopipljiviji rezultat činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći rast zaposlenosti u Republici Hrvatskoj sa stopom od 6,8%. Izdašne bespovratne potpore županije već niz godina potiču gospodarske aktivnosti koje stvaraju nova radna mjesta, a u prilog tome svjedoči podatak da je u Zagrebačkoj županiji stopa zaposlenosti u posljednjih 5 godina porasla za 23,5%, po čemu smo također prvoplasirana županija.

Županija kontinuirano podržava i poduzetnike što se očitava i u činjenici da su oni drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i neto dobiti. U čemu je tajna njihovog uspjeha?

Kad smo prije 17 godina započeli razvijati naše poduzetničke zone imali smo jasnu viziju – Zagrebačku županiju iz predgrađa Zagreba pretvoriti u mjesto poželjno za ulaganja. Izvrstan geostrateški položaj, opremljene poduzetničke zone i učinkovita javna uprava ono su što investitori traže, a mi nudimo. Danas u našim poduzetničkim zonama posluje više od 500 tvrtki koje zapošljavaju preko 6000 ljudi, a dolazak investitora postao je gotovo svakodnevica. Mogao bi nabrajati dugo, ali samo ću istaknuti neke od ovogodišnjih investicija – Mihoković metal solutions, Designer Outlet Centar, Iverpan, hotel Princess… Kod privlačenja investitora važna je brzina, uslužnost, stalna komunikacija i dostupnost administracije prvenstveno kod izdavanja dozvola. Kod nas dobiti građevinsku dozvolu u roku od 24 sata više nije iznimka nego pravilo.

Sljedeće godine trebali bi biti završeni radovi na 50 milijuna kuna vrijednoj dogradnji Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu. Što će Naftalan, a time i Zagrebačka županija, dobiti ovom investicijom?

S obzirom na to da nalazište naftalana postoji, uz Ivanić-Grad još samo u Azerbajdžanu, ovom investicijskom “injekcijom” Naftalan i Zagrebačku županiju želimo pozicionirati na lječilišnoj karti svijeta. S obzirom na to da zdravstveni turizam u svijetu bilježi stopu rasta od 20 posto na godišnjoj razini, Naftalan će, s nizom dodatnih sadržaja – unutarnjim i vanjskim bazenima, fitness centrom, dvoranom za gimnastiku, restoranom – svakako biti dijelom tog rasta. Dolaskom novih gostiju u Naftalan očekujemo i razvoj dodatnih turističkih sadržaja prvenstveno u Ivanić-Gradu, a onda i cijeloj županiji.

U tijeku je i jedan od najiščekivanijih projekata u županiji – Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok, vrijedan preko 883 milijuna kuna, čiji se završetak očekuje do kraja 2023. godine. Zbog čega je on toliko važan i što on konkretno donosi stanovnicima županije?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Projekt je važan zato što će njegovom realizacijom 105.000 stanovnika na istočnom dijelu županije dobiti mogućnost priključka na novu javnu vodoopskrbnu mrežu. Projektom su obuhvaćena 4 grada i 10 općina, od kojih neke nažalost nemaju ni metra javnog vodoopskrbnog sustava. Realizacijom projekta priključenost stanovništva na javnu mrežu će se povećati s postojećih 62,95% na 90,75%, dok se očekuje i smanjenje gubitaka vode u postojećim sustavima za 36%. Efekti će biti vidljivi i u povećanju gospodarske aktivnosti jer je u okviru projekta planirana izgradnja jednog vodocrpilišta, 15 novih crpnih stanica, 5 vodotornjeva, 316.222 metara cjevovoda, 8934 kućna priključka te rekonstrukcija jedne crpne stanice i 108.152 metara cjevovoda. Svjestan sam da naši žitelji na realizaciju ovog projekta čekaju dugo, ali isto tako svi mi moramo biti svjesni da je riječ o jednom zaista velikom projektu, najvećem do sada što dokazuje niz malo prije iznesenih brojeva i ukupna vrijednost investicije od 883 milijuna kuna, od kojih su 484 milijuna kuna bespovratna europska sredstva.

Dok se godinama intenzivno ulagalo u izgradnju autocesta i obnovu državnih cesta, mreža županijskih i lokalnih cesta, koje čine čak 68 posto svih javnih cesta u Hrvatskoj, bile su nekako zapostavljene. U kakvom su stanju danas županijske i lokalne ceste i jesu li trenutno raspoloživa sredstva dovoljna za njihovo održavanje i obnovu?

Da, država nas smještava na treće mjesto prema razvijenosti, a stanje cesta je toliko loše da svakodnevno usporava i ugrožava sigurno prometovanje. Dodatno frustrira što taj gorući problem ne možemo riješiti sami, kao i bilo koja druga županija u RH, nego ovisimo o resornom ministarstvu i Vladi. Jedino što smo mogli učiniti smo i učinili 2016. godine. Naša je Županijska uprava za ceste tada dignula kredit u iznosu od 50 milijuna kuna za sanaciju najugroženijih dionica. No taj je potez bio samo „kap u moru“ potreba na terenu. Problem je u tome da se temeljni prihod ŽUC-a, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenila od 2002. godine. Istovremeno su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste porasle za više od 50 posto. Otkad sam ja na čelu Županije nema resornog ministra kod kojeg nisam apelirao za rješenje ovog problema, ali kao što vidimo, stanje i dalje ostaje nepromijenjeno.

Zagrebačka županija, izuzme li se grad Zagreb, izdvaja najviše novca za školske udžbenike od svih županija u Hrvatskoj. Osim toga, završene su ili su u tijeku, obnove mnogih osnovnih škola. Koliko županija izdvaja za prosvjetu i hoće li ono biti u fokusu i sljedeće godine?

Naravno, stvoriti „društvo znanja“ za nas nije floskula, nego modus operandi. To potvrđuje više od 50 izgrađenih i dograđenih objekata u školstvu u posljednjih 15 godina, zatim stipendije koje dajemo za naše učenike i studente, osiguravamo pomoćnike u nastavi, nove udžbenike za osnovnoškolce i još mnogo toga. Taj kontinuitet ulaganja oko 40 posto ukupnog proračuna nastavljamo i u 2019. godini, a od većih kapitalnih projekata spomenut ću da ćemo krenuti s energetskom obnovom 5 škola na području županije ukupne vrijednosti 63,4 milijuna kuna. Sva dokumentacija pripremljena je stručno i kvalitetno te stoga očekujemo europska sredstva za njihovu obnovu i to oko 32 milijuna kuna, dok će ostatak osigurati Županija. Također, novost u proračunu je nabava pametnih interaktivnih ploča za naše osnovne škole.

Zagrebačka županija i Bratislavska regija potpisat će Ugovor o suradnji kako bi u programskom razdoblju 2020.-2027. zajednički mogli ‘crpiti’ novac iz europskih fondova. Kako je došlo do te suradnje i koje će još koristi od nje imati županija?

Zagrebačka županija je do sada s 15 milijuna kuna sufinancirala 400 projektnih prijava vezanih uz EU projekte. To nas pozicionira u top 5 županija u Hrvatskoj po broju ukupno ugovorenih europskih projekata, a sveukupno je naš javni i privatni sektor povukao 1,8 milijardi kuna. Naravno da želimo biti još uspješniji. U tom smislu odlučili smo još intenzivnije surađivati s našim prijateljima Slovacima, naročito na projektu integriranog prijevoza putnika na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Bratislavska regija je gotovo isti takav projekt uspješno realizirala EU sredstvima stoga će nam njihovi savjeti biti itekako vrijedni i korisni. Osim u prometu, Ugovorom o suradnji ćemo precizirati i druga moguća područja suradnje – u turizmu, zdravstvu, školstvu, a namjeravamo definirati i konkretne zajedničke EU projekte.

Nedavno ste organizirali konferenciju 'Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačka županija'. Namjeravate li nastaviti tu inicijativu i što želite njome postići?

Ponosan sam da smo među prvima u Hrvatskoj javno progovorili o ovoj temi koja se sve više dobiva na važnosti u EU. No znamo svi da je jedno organizirati konferenciju, a drugo primijeniti ta načela u praksi. Tako da je logičan sljedeći korak provedba ovog pilot-projekta u barem jednoj ruralnoj općini u našoj Županiji. To je nešto što je tek u povojima, ali svakako u planu za 2019. godinu, stoga će o tome biti više govora tek u narednom razdoblju.

Nedavno je donesen i proračun županije za 2019. godinu. Koje su najvažnije novosti i na što je stavljen najveći naglasak?

Zadovoljan sam jer je, u odnosu na 2018. godinu, konsolidirani proračun za 2019. veći za 18,46% te iznosi 812 milijuna kuna, dok izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna. Tradicionalno je najveći naglasak stavljen na prosvjetu, a slijede zdravstvo i socijalna skrb, ali i sufinanciranje vlastitog učešća u EU projektima. Tu su i bespovratne potpore za poduzetnike i poljoprivrednike, subvencioniranje kamata na kredite, besplatni udžbenici i naknade za novorođenu djecu, intenzivna energetska obnova domova zdravlja i škola, ali i subvencije ugradnje energetski učinkovitih bojlera u kućanstvima kao i razvoj hot spot točki u gradovima i općinama. Cilj je sustavno dizati standard i kvalitetu življenja u našoj županiji.