Prije nešto više od deset godina nastao je običaj da Česi automobilima redovno idu kupovati u hipermarkete, kojih je sada samo na praškom području oko stotinu. No došlo je do preokreta. Odjednom u zemlju, koja u srednjoj Europi prednjači po “hipermarketizaciji” i najbliža je Njemačkoj po strukturi trgovina i navikama kupaca, počinje povratak mode manjih samoposluživanja u središtima naselja i prodavanica na uglu. Veliki trgovinski lanci više ne žele samo hipermarkete na perifieriji. Pojačana konkurencija ih navodi da se približe potrošačima, koji su se razmazili, prije svega zato što imaju više novca, te da ih “vuku za rukav” u neposrednoj blizini mjesta stanovanja i rada.

Prazni hipermarketi
Nakon prošlomjesečnog starta poljskog lanca manjih trgovina Žabka, koji je lani kupila češko-slovačka investicijska grupa Penta, te nešto prije toga prodavnica Tesco express, na približavanje ovdašnjem potrošaču priprema se i lider češke maloprodaje, lanac Kaufland. Žabka planira u roku od tri godine u Češkoj otvoriti najmanje 250 manjih trgovina, a Tesco, koji već ima pet malih radnji tzv. tipa convenience (pogodnost, udobnost), želi nastaviti tim smjerom. Zato zauzima sve pogodne lokacije, prije svega u središtima gradova i gušće naseljenim i prometnijim dijelovima aglomeracija. Grupa Schwarz, kojoj pripada Kaufland, već je prihvatila koncepciju pilot projekta manjih trgovina Kaufland Light koji će imati, umjesto uobičajenih 5000, samo 2000 četvornih metara. Drukčije će biti postavljene police, drukčije raspoređena roba… Kaufland, inače, kao i obično, zbog konkurencije taji svoje planove i odbija precizirati vrijeme ovog svog novog vida ekspanzije na češkom tržištu, na kojem, zajedno s Lidlom, koji također pripada Schwarzu, dominira ispred Aholda (Albert i Hipernova), Tesca i Cash&Carryja (Makro, kako se ovde zovu hipermarketi Metro). Konkurencija se najvećim gradovima zaoštrila osobito u segmentu velikih trgovinskih centara, koji katkad imaju i po više desetaka tisuća četvornih metara. Sada su sve češće prazni ne samo manji lokali nego i hipermarketi u tim centrima. Preokret je koincidirao objavljivanjem važnog pokazatelja. Naime, priopćeno da je u ožujku prvi put poslije mnogo godina došlo do pada malotrgovinske prodaje. To je, naravno, povezano i s usporavanjem ekonomskog rasta i početkom preorijentacije, poslije godine “obijesne” potrošnje, na štednju. Osim toga, lanci se počinju suočavati s nedostatkom odgovarajućih parcela za gradnju hipermarketa.

Odličan posao“Male prodavaonice velikog lanca zadržavaju povoljnije uvjete nabave i time mogu ponuditi bolje cijene“, ističu u Incom Researchu, tvrtki specijaliziranoj za istraživanje malotrgovinskog tržišta. A ustalilo se, pokazuju istraživanja, da se u hipermarketu jednom tjedno kupuju, uglavnom, namirnice i kućne potrepštine koje mogu stajati, ali pecivo, voće i povrće, svježe mlijeko, pa i meso i suhomesnati proizvodi, kupuju se sve češće u tjednu u manjim prodavnicama blizu doma ili na putu s posla. Zato “brza kupnja“ ima veliku šansu. Mrežu manjih prodavaonica planira i filijala austrijskog Spara, a Penta kupuje i maloprodajni lanac Hruška, koji je sa prodavaonicama u središtima manjih gradova preživio invaziju evropskih trgovinskih koncerna. A “malotrgovinstvo” će se razvijati tako što će, kako kažu, “miješati žabe i kruške“ (Žabka je naravno, žaba, a Hruška kruška). Ali šalu na stranu, kad se Penta, koja ima sjajan nos za dobit, prihvatila toga, to bi, prema poznavaocima čeških kretanja, moralo značiti da su manje prodavaonice – odličan posao.

U velikim trgovinama dvije trećine maloprodaje

Na početku ove godine u Češkoj je postojalo oko 230 hipermarketa i više od 250 trgovinskih centara razne veličine s ukupnom površinom od oko tri milijuna četvrornih metara, a centri veći od 5000 kvadrata ukupno su zauzimali 1,8 milijuna kvadrata. Po tome Češka u regiji uvjerljivo drži prvo mjesto, druga je Mađarska, koja razmjerno stanovništvu ima oko 30 posto manje tog prostora, a Poljska ima oko tri puta manju površinu velikih trgovina po stanovniku. Češka prednjači i po udjelu hipemarketa i velikih diskonta koji u ukupnoj trgovini na malo iznosi gotovo dvije trećine. Prema podacima Međunarodnog vijeća trgovačkih centara, u cijeloj Europi postoji oko 67 milijuna kvadrata trgovačkih centara. U usporedbi sa SAD-om u kojem na tisuću stanovnika dolazi 2000 četvornih metara trgovačkih centara, u Europi se taj prosjek kreće oko 200 kvadrata. U Hrvatskoj je sada oko 117 četvornih metara na tisuću stanovnika. U Norveškoj ta brojka doseže više od 700 kvadrata, dok je prosjek srednje Europe oko 224 četvorna metra na tisuću stanovnika. Dok Ženeva ima gotovo 900, a Stockholm 1160 kvadrata trgovačkog prostora na tisuću ljudi, Plzen ima više od 900, a Karlovy Vary više od 1340. U široj je regiji vodeća Ljubljana – ima gotovo 1700 kvadrata na tisuću stanovnika.