Pad potrošnje plina u Hrvatskoj vidljiv je već treću godinu zaredom, lani je potrošeno samo 2,82 milijarde prostornih metara plina ili šest posto manje nego u 2011., rečeno je na 12. plinarskom forumu koji je u četvrtak održan u Zagrebu.

Iako je manje plina potrošeno i zbog relativno tople zime, bez ekstremnih hladnoća, činjenica je da industrija već godinama, od 2007., troši sve manje plina. Zanimljivo je da je Petrokemija lani zabilježila pad potrošnje plina za šest posto, upravo na razini postotka pada na nacionalnoj razni. Kako je istaknula Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, prošle godine Hrvatska je proizvela dvije milijarde kubika plina, a od toga je 1,75 milijardi završilo na domaćem tržištu. Lidersku poziciju među distributerima i dalje drži Inin Prirodni plin, koji je isporučio 94,2 posto. Slijede Prvo plinarsko društvo sa 2,4 posto tržišnog udjela, Vetropack sa 1,1 posto te Crodux plin sa 0,8 posto.

Novi Zakon o tržištu plina obvezuje proizvođače plina da sav proizvedeni plin isporučuju u hrvatski plinski transportni sustav, a uz aktualnu zajamčenu dobavnu cijenu plina za kućanstva fiksiranu na 2,20 kn/m3, očekuje se da će konkurencija moći ponuditi jeftiniji plin. Kako Hrvatska ove godine pristupa Europskoj uniji, naša zemlja morat će primjenjivati trošarine na energente. Trošarine za prirodni plin u kućanstvima se neće uvoditi, kao ni na onaj u upotrebi u javnim i državnim ustanovama te autoplin. Međutim, trošarine za plin koji se koristi za grijanje u poslovnim prostorima naplaćivat će se četiri kn/MWh, a za grijanje u neposlovnim postorima osam kn/MWh. Po novom, potrošnja plina izražava se u kilovatima i megavatima, a megavat je oko 130 kubika.