Ministar zdravstva Neven Ljubičić na sastanku s predstavnicima veledrogerija održanom u petak obećao je do kraja lipnja osigurati sredstva za pokrivanje dugova za lijekove. U suprotnom, kažu dobavljači lijekova, nastat će velik problemi u opskrbi. Dobavljači naplatu svojih potraživanja čekaju već 273 dana ili 150 dana iznad dogovorenog roka, što je rekordan rok u povijesti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. “Očekujemo da će se problem riješiti do 30. lipnja jer će inače biti velikih problema. To nije nikakva prijetnja, već realnost”, kazao nam je predsjednik Uprave Medike Damir Kuštrak. Na navedenom sastanku spomenuto je nekoliko opcija kojima bi se mogao sanirati dug od oko 1,2 milijarde kuna.

Otkup potraživanja
Jedna od opcija je namirenje sredstava iz rebalansa proračuna, no nije poznato s koje bi se stavke skinula spomenuta sredstva. Vjerojatnije je da će doći do otkupa potraživanja, koji je proveden i prije dvije godine kad je u suradnji sa Zagrebačkom bankom sanirano 800 milijuna kuna. Isto tako ne treba očekivati sanaciju cjelokupnog duga, već eventualno trećine, odnosno smanjenje roka naplate do nekog podnošljivijeg roka. Kad se usporedi s još devet europskih zemalja, Hrvatska uvjerljivo vodi kad je u pitanju godišnji porast potrošnje za lijekove, a pri vrhu smo i kad je u pitanju godišnji rast ukupne zdravstvene potrošnje. Najmanji rast potrošnje lijekova bilježe Švedska i Češka, dvostruko sporije rastu troškovi susjednih Slovenaca, a Austrijanci u jednoj godini ukupnu potrošnju u sustavu zdravstva povećavaju za manje od dva posto, podaci su Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD). Unatoč tome što cijene lijekova padaju, posebno zbog nastojanja što veće upotrebe generičkih lijekove, u Hrvatskoj se na lijekove svake godine troši gotovo 16 posto novca više. A da se lijekovi u Hrvatskoj prepisuju, odnosno da ih pacijenti od svojih liječnika naručuju šakom i kapom, dokazuje i nedavno provedena akcija prikupljanja starih lijekova zagrebačkog Ureda za zdravstvo tijekom koje je napunjeno jedanaest kontejnera zapremine 700 litara, odnosno 13.320 pakiranja lijekova. Štoviše, u najvećem dijelu to su lijekovi koji se izdaju na recept, a služe za liječenje kardiovaskularnih i bolesti središnjeg živčanog sustava. Upućeni tvrde da je nedostatak kontrole potrošnje lijekova osnovni razlog povećane potrošnje te da bi se promjene mogle dogoditi tek uvođenjem participacije na lijekove. Kako se u idućem razdoblju ne očekuje pad cijene lijekova koje su u Hrvatskoj u nekoliko proteklih godina dosegle najnižu moguću razinu, logično je da se rast potrošnje neće bitno usporiti. “Kontrolni mehanizmi propisivanja lijekova u nas su tek u povojima za razliku od Slovenije koja ima mnogo uređeniji sustav, u kojem liječnici imaju mnogo veće kontrole u propisivanju nego naši”, smatra Matko Bolanča, predsjednik Uprave Pliva Hrvatska te dodaje da je ovoj godini rast potrošnje lijekova na razini od deset posto u odnosu na lani.

Pritisak pacijenata
Bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang, međutim, smatra da odgovornost ne smijemo prebaciti isključivo na liječnike, tim više što oni trpe velik pritisak pacijenata kojima je dobivanje željenog lijeka jedan od najvažnijih kriterija odabira liječnika. Participacija na lijekove, po njegovu mišljenju, jedini je kontrolni mehanizam koji stvar može promijeniti. “Mi smo gotovo jedina zemlja koja nema gotovo nikakve kočnice prekomjerne potrošnje lijekova jer je 2,5 milijuna ljudi oslobođeno participacije, a ostali plaćaju samo paušalnu participaciju. Uvođenjem dviju lista lijekova nije se mnogo izmijenilo jer su proizvođači ocijenili da im se više isplati svoje lijekove staviti na besplatnu listu”, pojašnjava Hebrang. Veći udjel generičkih lijekova u sustavu, doduše, mogao bi biti druga mogućnost smanjivanja potrošnje. Prema predviđanjima analitičara Plive i Barra, u Hrvatskoj će generičko tržište početi prevladavati od 2009. godine nakon što se provede zacrtana reforma. Pritom treba računati na to da će nova vlada provoditi zahvate koje ona smatra reformama.