Potrošačke cijene u Hrvatskoj u ovogodišnjem studenome bile su za 1,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok su u odnosu na listopad u prosjeku bile niže za 0,3 posto, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Po podacima DZS-a, u studenome ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 3,4 posto, porasle cijene prijevoza, potom alkoholnih pića i duhana za 2,8 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 2,5 posto, te usluga vezanih uz zdravlje za 1,8 posto.    

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, s najvećim udjelom u strukturi od 27,9 posto, istovremeno su porasle za 0,5 posto pri čemu je najveći rast na godišnjoj razini ostvaren kod cijena povrća – 4,9 posto, te riba i plodova mora od 3,9 posto. 

U studenome ove u odnosu na isti lanjski mjesec, rast cijena od 1,2 posto zabilježen je i u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, rekreacije i kulture također za 1,2 posto, obrazovanja od 0,8 posto te raznih dobara i usluga za 0,4 posto.  

Istodobno, niže su bile cijene odjeće i obuće, za 1,5 posto, te komunikacija za 0,2 posto. 

Analitičari Raiffeisenbanka (RBA) ocjenjuju da je usporavanje stopa rasta inflacije prvenstveno  posljedica nižih stopa rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, tako da na kraju 2018. očekuju skromnu stopu rasta od 1,3 posto dok bi prosječna stopa inflacije na razini cijele godine mogla iznositi 1,6 posto.

"Primjena smanjene stope PDV-a od 13 posto od siječnja 2019. za niz proizvoda mogla bi dijelom neutralizirati potencijalne inflatorne pritiske u godini pred nama. Što se tiče ponude, ona će ostati osjetljiva na cijene energije isto kao i na području eurozone. Tako i ECB u posljednjim projekcijama, uslijed trenutnih razina cijena sirove nafte, očekuje kretanje stope inflacije ispod dva posto" kažu u RBA-u. 

Na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na listopad, službena statistika u studenome bilježi pad razine potrošačkih cijena za 0,3 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su povećane cijene odjeće i obuće, za 0,8 posto, te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,6 posto. Cijene raznih dobara i usluga u prosjeku su više za 0,2 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva 0,1 posto, koliko su rasle i prosječne cijene u segmentu zdravlja. 

S druge strane, u studenome ove godine u odnosu na mjesec ranije najviše su pale cijene prijevoza – 2,1 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su niže 0,5 posto, a rekreacije i kulture te restorana i hotela za 0,2 posto. 

 Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana, komunikacija i obrazovanja ostale na razini iz listopada.