Zdravstvo je specifičan sektor i liječnici nisu poduzetnici, zdravstvo nije zanimanje to je uzvišeni poziv i kako nema svećenika poduzetnika tako ni liječnici ne mogu biti poduzetnici, kazao je zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik u srijedu na okruglom stolu održanom u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca na temu "Privatno zdravstvo-rješenje ili problem hrvatskog gospodarstva."

Podržava privatnu inicijativu i protivnik je diskriminacije privatnog i javnog zdravstva. Međutim, stanje u državnom proračunu limitirajući je faktor pa javno zdravstvo i dalje ostaje u fokusu jer, naglasio je, uvođenje nekih novih mjera, poput definiranja "košarice" osnovnih usluga u obveznom zdravstvenom osiguranju, u sadašnjim ekonomsko-socijalnim okolnostima izazvalo bi veliko negodovanje javnosti. Predsjednica HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb Nevenka Kovač podsjetila je da je u privatnom vlasništvu oko 800 zdravstvenih ustanova koje zapošljavaju oko 6000 osoba, a ubroje li se i ugovorne stomatološke i liječničke ordinacije taj se broj penje na gotovo deset tisuća zaposlenih, odnosno svaki deseti liječnik u zdravstvu radi u privatnoj praksi, a resorno ministarstvo ih je potpuno marginaliziralo.

"Privatnog zdravstva nema ni u strategiji ni u master planu Ministarstva zdravlja, ne možemo aplicirati ni za izdašna sredstva koja Ministarstvo poduzetništva dijeli iz vlastita proračuna ili EU fondova," iznijela je Kovač. Tek ih je, istaknula je, kao sektor s potencijalom prepoznalo Ministarstvo turizma radi razvoja zdravstvenog turizma, no da se teorija pretoči u praksu ne dopušta zakonodavac jer, još uvijek nije donio provedbene akte. "Godišnja potrošnja kroz privatno zdravstveno osiguranje iznosi oko tri milijarde kuna, a to nije mali novac," kazala je Kovač zamjeniku ministra zdravlja spočitnula je što, uz izbjegavanje definiranja "košarice" koja bi automatizmom odredila i što je nadstandardna usluga, u ministarstvu nisu pripravni iskoristiti postojeću veliku infrastrukturu privatnog sektora i smanjiti nepotrebna ulaganja države. Cesarik je uzvratio kako tu infrastrukturu koriste za usluge gdje postoje liste čekanja, na što mu je replicirano da ustanove iz javnog zdravstva damping cijenama, srušenim i više od 30 posto uvijek "potuku" privatnike, a stvorene gubitke naknadno podmire iz državne blagajne.

Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Vjekoslav Rakamarić, na prozivku da potpore dijele obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama, ali ne i zdravstvenom sektoru koji iako investira u znanje i opremu te zapošljava do potpora ne može jer je uglavnom registriran kao ustanova, uzvratio je kako se osobno nada da će i za njih biti prostora u planu mjera za 2015. godinu. Za njega je privatno zdravstvo poduzetništvo, naglasio je Rakamarić, a zašto je netko od njegovih prethodnika zakinuo zdravstveni sektor i nije ga uvrstio na listu on ne može odgovarati. "Niti jednu gospodarsku aktivnost ne smijemo priječiti mjerama u njihovom radu i rastu," naglasio je Rakamarić preporučivši da se s inicijativom ide i prema Vladi kako bi i taj sektor našao svoje mjesto u novim strateškim okvirima. "Privatno zdravstvo jedno je od rješenja za spas hrvatskog gospodarstva", ocjena je pomoćnice ministra turizma Božice Lapić.

Medicinski turizam hit je tržišta sa stopama rasta između 15 i 20 posto te procjenom da se u globalnim okvirima za tu namjenu godišnje potroši oko 200 milijardi eura. Međutim, kako je zakonodavac i tu zakazao, nije donio provedbene akte, na tržištu vlada veliki košmar uz brojne dvojbe. Nijedna zdravstvena ustanova ne smije prodavati usluge u "paketu" (prijevoz, smještaj i troškove operacije) jer, nije registrirala i turističku djelatnost. Rješenje je ili doregistrirati novu djelatnost, ali i zaposliti osobu koja će prodavati paket aranžmane ili potpisati ugovor s nekom turističkom agencijom. "Da je zakonodavac pravodobno valjano riješio ovaj problem mnogi hrvatski liječnici ne bi otišli na rad u europske države već bi ovdje pokrenuli biznis," zaključila je Kovač.