Najveći problem obnovljivih izvora energije (OIE), pa tako i drvne biomase, je što se pokušava riješiti u jednom resoru, a ne međusobnom suradnjom i koordinacijom, istaknuo je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) na panel diskusiji "Peleti – neotkrivena prilika" koja se održala na Okruglom stolu "Trendovi u proizvodnji i potrošnji drvne biomase" u utorak u gradu Otoku kod Vinkovaca. "Dok se Obnovljivi izvori ne stave u povoljniju poziciju na tržištu, oni se neće moći dovoljno brzo razvijati", kazao je Müller. Dodao je da se domaći ekološki proizvod poput peleta svakako mogu zaštiti na učinkoviti način, bez optužbi za narušavanje tržišne utakmice. Kao uspješan primjer takve zaštite navodi slučaj kada je FZOEU u sustav gospodarenja otpadom stavio kriterij blizine, a koji je u povoljniji položaj stavio lokalne operatere. "Gotovo čitava količina hrvatskih peleta odlazi u izvoz te druge zemlje koriste i bilježe blagodati jeftinijeg grijanja i smanjene emisije CO2. Pokušajte u Austriji kupiti pelete. Ne možete.

Nitko vam ih neće prodati. U Austriji vrijede isti EU tržišni zakoni kao i u Hrvatskoj, a tamo se ipak može zaštiti domaća proizvodnja i pokrenuti lokalno gospodarstvo", naglašava Müller. Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera kazao je kako je prošla Vlada skoro nanijela nepopravljive štete domaćem drvnom sektoru svojim Pravilnikom o obnovljivim izvorima energije. Naime, kako pojašnjava Kavran, tim pravilnikom su se privilegirali strani investitori i veliki proizvođači, a sumnja da su interesa u tome imali i neki pomoćnici ministra i drugi službenici koji su sudjelovali u izradi takve pravne regulative.

"Radi se o potencijalu od nekoliko milijarde eura koji ne smijemo samo tako propustiti. Sirovina iz hrvatskih šuma mora biti dostupna domaćim tvrtkama, a isto tako se mora poticati i domaća proizvodnja. Kako druge zemlje mogu imati način, uz poštivanje svih zakon tržišne utakmice, da zaštite domaći proizvod. Glavni problem je sustav javne nabavke. U Njemačkoj se u javnoj nabavci više od 80 posto vrijednosti odnosi na domaći proizvod i teško ćete vidjeti da tamošnja policija ili državne službe voze nenjemačke automobile", navodi Kavran. Predlaže da se naprave takvi tehnički uvjeti koji će obvezivati korisnike državnog proračuna da prilikom izgradnje ili obnove svojih prostora koriste hrvatske parkete, hrvatsku biomasu za grijanje i sl.

"Čitavi drvni sektor pati zbog nedostatka državne brige. Hrvatske šume su baš kao i Jadrolinija javna poduzeća kojima je primarna funkcija ona društvena, a tek onda profitabilnost. Ako može Jadrolinija može obavljati svoju javnu funkciju povezivanja nerentabilnim linijama hrvatskih otoka, a što se onda subvencionira iz proračuna, ne vidim zašto Hrvatske šume inzistiraju na profitabilnosti i na taj način uništavaju čitavu drvnu industriju", kaže Kavran. Na njega se referirao Danko Kuric, voditelj službe za razvoj Hrvatskih šuma, koji ističe da se radi o trgovačkom društvu koje ima društvenu i ekološku, ali prije svega gospodarsku svrhu učinkovitog upravljanja državnim bogatstvom. "Iako se u javnosti često barata podatkom da Hrvatske šume gospodare s 2,7 milijuna hektara šuma, a što čini ukupno 48 posto ukupnog teritorija Hrvatske, činjenica je da je od toga svega 900 tisuća hektara pogodno za gospodarsku djelatnost.

Ostatak se odnosi na krške ili zaštićene šume u kojima nema ekonomske aktivnosti. Potražnja za sirovinom je veće nego što ima resursa i to je problem koji će postojati i u narednom razdoblju", kaže Kuric. No, u svakom slučaju smatra da drvo kao energent ima budućnost jer, usprkos slabijoj energetskoj snazi po toni, koja se kreće u odnosu 1 : 2 ili 1 :3, cijena po toni je 1 : 5 u korist drva. Stjepan Risović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu pojašnjava da je u zadnje vrijeme blago opao interes za drvnom biomasom kao energentom zbog drastičnog pada cijene nafte. No, da bez obzira na to ne prestaje razvoj te tehnologije. "Samo Njemačka godišnje izradi 450.000 peći za pelete, a većina njih je manja od 50 kW što znači da se potiču mali projekti u kojima se može iskoristiti što bolje ovo ekološko gorivo. Sada imamo brojače potrošnje struje, a u izvjesno je da ćemo u budnoćnsti imati i mjerače ispuštanja CO2. Tada će se vidjeti i prava cijena svakog energenta", objašnjava Risović. Iako je svjestan da je trenutna cijena nafte jako niska i da je konkurentna drvnoj biomasi, Dario Puljiz, predsjednik Uprave drvne industrije Spačva, procjenjuje da se radi o privremenom padu i da će nafta u perspektivi biti skupa. Uz to, drvna biomasa ima efekt i na regionalni razvoj, što joj uz nisku cijenu i ekološku prihvatljivost, daje prednost pred drugim gorivima. "Ovakva tehnologija doprinosi i kružnoj ekonomiji. Primjenom tehnologije peleta se pomaže drugim proizvođačima, kako same biomase, tako i metalurgiji koja radi peći i kotlove te ih servisira. Ušteda koja se ostvari s jeftinijim grijanjem se pak troši u lokalnim trgovinama i obrtima tako da u konačnici od toga svi profitiraju", kaže Puljiz.

Kristijan Lovrenčak, direktor vukovarske tvrtke Tehnostan, kazao je kako ih je u početku njihov sustav grijanja na pelete u Vukovaru negativno iznenadio, no nakon što su stabilizirali sve parametre, u prvoj godini su ostvarili uštedu od 20 posto, a što je bilo vidljivo na računima njihovih korisnika. Saša Senčar, član Uprave Senka, tvrtke koja je jedan od najznačajnijih hrvatskih proizvođača peći, upozorava da svaki prelazak na novu tehnologiju košta. No, da se pravi učinci i uštede mogu ostvariti tijekom korištenja te tehnologije. Senčar smatra da bi trebalo pooštriti regulativu koja trenutno omogućava da se u Hrvatskoj instalira jeftina i nekvalitetna tehnologija za spaljivanje biomase, a koja ne ostvaruje uštede i čistoću izgaranja poput one s europskim standardima, a kakvu radi i Senko. Iako nije sudjelovao u samom Panelu, za riječ se javio i Ivić Pašalić, bivši političar i moćni Tuđmanov savjetnik za unutarnju politiku, a kasnije i građevinski poduzetnik, koji sada ulazi u biznis s biomasom. Pašalić se požalio da je bivša Vlada dodijelila kvote za obnovljive izvore energije iz biomase netransparentno, a sumnja da je tu bili i niz nepravilnosti zbog koje su mnogi drvoprerađivači ostali bez svojih kvota. Kako su sve kvote do 2020. već dodijeljeno, a ispod crte je ostalo zahtjeva u ukupnoj snazi od 30 MW, Pašalić predlaže da se izvrši revizija svih dodijeljenih dozvola.