Zagrebačka banka kao i dalje vodeća na hrvatskom tržištu zabilježila je u prvom polugodištu blagi pad tržišnog udjela, najveću bruto dobit iskazuje Privredna banka, a zvijezdom tržišta prema brzini rasta još se jednom nametnula Hrvatska poštanska banka. To su neka od najzanimljivijih blic zapažanja koja nude privremeni nerevidirani podaci za 34 banke na domaćem tržištu, što ih je jučer objavila Hrvatska narodna banka. Zagrebačka banka ovaj je tjedan izvijestila kako je u prvoj polovici godine kroz gotovo šest tisuća novoodobrenih stambenih kredita plasirala oko 1,9 milijardi kuna. U odnosu na isto lanjsko razdoblje to je porast od čak 127 posto i time je banka samo potvrdila vodeće mjesto u stambenom kreditiranju, kao i u ukupnim (neto) zajmovima koji su sredinom ove godine u Zabi dosegnuli 39 milijardi kuna. No, u prvom polugodištu ukupni je rast aktive vodeće banke (4,4 posto) bio nešto sporiji od rasta tržišta u cjelini (6,7 posto) pa je tržišni udio Zabe još malo okopnio; sa nešto više od 25 posto potkraj lanjskog lipnja krajem prošle godine je pao na 24,3, a sredinom ove godine se spustio i malo ispod 24 posto.

Zarada na dionicama
Ublažavanje dominacije ‘broja jedan’ prirodna je posljedica jačanja konkurencije. I druga po veličini, Privredna banka, u odnosu na kraj 2005. bilježi nešto manji tržišni udjel, iako je unazad godinu dana on simbolično povećan. Kod PBZ-a je, međutim, zanimljivije to što je ponovno, kao i godinu dana prije, zabilježio najveću dobit. Na aktivu koja je potkraj lipnja premašivala 50 milijardi kuna PBZ je ostvario gotovo 520 milijuna kuna dobiti prije poreza, a prema jučer objavljenom financijskom izvješću banke, neto dobit je iznosila 417 milijuna kuna ili 22 posto više nego u isto lanjsko doba. Zagrebačka banka je u isto vrijeme neto dobit povećala i nešto više (27 posto) ali time je ona sredinom ove godine dosegnula 381 milijun kuna, dok prije poreza premašuje 467 milijuna kuna. Nešto većoj dobiti PBZ-a u prvom dijelu ove godine zacijelo je pridonijela prodaja paketa dionica Podravke, a u samoj banci uz zaradu od ulaganja u vrijednosne papire navode i prihode od prodaje materijalne imovine inicijalno namijenjene prodaji.

Erste i RBA stabilni
Kako god bilo, vodeći bankarski dvojac time je participirao blizu polovice ukupne bruto dobiti bankarskog sektora, koja je premašila 2,06 milijardi kuna, dok je udio tog dvojca u ukupnoj aktivi oko 42 posto. Imajući u vidu rast obujma, odnosno ukupe aktive, preliminarni podaci HNB-a upućuju na stagnaciju profitabilnosti bankarskog sektora. Ukupna bankarska aktiva na kraju lipnja je bila na razini 277,7 milijardi kuna, što je 17 milijardi kuna (6,7 posto) više nego na početku godine te 42 milijarde (18 posto) više nego sredinom 2005. Najbrže rastuća Hrvatska poštanska banka u šest je ovogodišnjih mjeseci aktivu uvećala čak 38,7 posto, premašujući 10 milijardi kuna, dok je unazad godinu dana HPB-ova aktiva porasla više od 57 posto. Kako doznajemo u banci, ukupni depoziti HPB-a porasli su u odnosu na 2005. za 36,1 posto, pri čemu su oročeni depoziti rasli za preko 80 posto dok su depoziti po viđenju porasli za preko 16 posto, a u istom razdoblju ukupni su krediti klijentima povećani za čak 94,3 posto. U Upravi HPB-a reći će kako se time samo potvrđuje da banka slijedi strategijom zacrtani cilj dosezanja 10-postotnog tržišnog udjela do kraja 2010. Unatoč zavidnu tempu rasta, do tog cilja još je povelik put. Banka je, naime, dosad dohvatila ‘tek’ tržišni udio od 3,65 posto, čime se probila na sedmo mjesto, potisnuvši OTP banku. Valja primijetiti da među šest najvećih banaka u prvoj polovici godine ni jedna ne bilježi dvoznamenkast (postotni) rast aktive, dok u ostatku ‘top 10’ banaka natprosječan (dvoznamenkast) rast aktive bilježe još Slavonska (14 posto, na 8,2 milijarde kuna) i Volksbank (23,7 posto, na 4,87 milijardi). Erste i Raiffeisen banka zadržale su treće, odnosno četvrto mjesto na listi najvećih, s tim da Erste i dalje raste nešto brže od tržišta pa lagano povećava tržišni udio, dok je RBA u prvom dijelu godine aktivu uvećala za skromnijih 4,4 posto. No u isto vrijeme RBA je visinom bruto dobiti ispred Erstea, sa 251 prema 27 milijuna kuna prije oprezivanja. U polugodištu u kojemu je dobila novog vlasnika Splitska banka bilježi umjeren rast, uz lagani pad tržišnog udjela te za tu banku (u odnosu na prošlu godinu) nešto slabijih 153 milijuna bruto dobiti.