Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je na konferenciji za medije prijedloge najvažnijih izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi koji trebaju osigurati veću transparentnost i učinkovitost sustava. Cjeloviti dokument koji uključuje i prijedloge izmjena ostalih propisa koji definiraju postupke unutar sustava javne nabave, predstavnici HUP-a predali su ministru gospodarstva, Tomislavu Paneniću i drugim nadležnim kolegama u Ministarstvu gospodarstva.

Primarni cilj predloženih izmjena u sadašnjem sustavu javne nabave je zaštititi javni i privatni interes, tj. osigurati učinkovitije korištenje javnih sredstava. Kako bi prijedlog HUP-a u što većoj mjeri ponudio rješenja na najširi spektar prepreka s kojima se susreću ponuđači i naručitelji, HUP je 2014. godine oformio Radnu skupinu od četrdesetak sudionika. U izradi materijala tako su sudjelovali predstavnici malih, srednjih i velikih poduzeća –  iz privatnog i javnog sektora koji imaju iskustva u ulogama naručitelja kao i u ulogama ponuditelja. Upravo reprezentativnost predstavnika ove Radne skupine, kao i njihova stručnost za područje javne nabave jamči da će u predloženim rješenjima biti zastupljeni interesi svih poduzeća koja na bilo koji način sudjeluju u javnim nabavama. U raspravu su bili uključeni i predstavnici udruga županija, općina i gradova koje kao naručitelji također smatraju da je postojeći sustav javne nabave moguće poboljšati i unaprijediti.

Navedeni prijedlozi predstavljaju pripremu za izmjenu Zakona o javnoj nabavi i implementaciju EU Direktiva čiji je cilj ubrzanje, pojednostavnjenje i smanjenje troška u sustavu javne nabave.

Dokument uručen Ministarstvu gospodarstva sadrži četiri cjeline – instituti, postupanje dionika, pravni lijek te prijedlozi novih rješenja u sustavu javne nabave, kroz koja su pobrojani svi nedostatci sustava javne nabave te dan niz prijedloga za moguća poboljšanja. Kao tri najveća problema sustava javne nabave prepoznati su – neučinkovita primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (ENP), nedovoljno snažna i učinkovita kontrola te nedostatna transparentnost sustava.

Davor Majetić glavni direktor HUP-a na predstavljanju je istaknuo: „Kroz uključenost svih segmenata gospodarstva, ali i javnog sektora, u izradu preporuka za poboljšanje sustava javne nabave osigurali smo maksimalnu reprezentativnost radne skupine koja ih je pripremila što daje vrijednost i legitimitet našem dokumentu. Sustav javne nabave vrijedan je više od 40 milijardi kuna godišnje pa je njegovo bolje funkcioniranje iznimno važno. Imajući to na umu pripremi prijedloga pristupili smo provođenjem širokih konzultacija kako bismo obuhvatili interese svih sudionika i pokrili sve segmente ovog složenog sustava. Dokument smo predali Ministarstvu gospodarstva i očekujemo da on bude podloga za skoru izmjenu Zakona o javnoj nabavi.“   

U postojeći Zakon o javnoj nabavi do 18. travnja 2016. Hrvatska je obvezna ugraditi nekoliko EU Direktiva kojima je cilj ubrzanje, pojednostavnjenje i smanjenje troškova u sustavu javne nabave.

„Smatramo da je to prilika da se pristupi cjelovitoj reformi sustava javne nabave. Mi na tu potrebnu ukazujemo već dulje vrijeme, a sada dajemo i prijedloge rješenja. Na nužnost poboljšanja sustava javne nabave upozorila nas je i Europska komisija u izvješću o makroekonomskim neravnotežama. Uz ostalo, Komisija je skrenula pažnju da na javnim natječajima sudjeluje prosječno svega 3,2 ponuditelja, što je manje od EU prosjeka. U čak 45% slučajeva na natječaj stiže samo jedna ponuda, a 74% tvrtki prema istraživanju Eurobarometra smatra da su specifikacije namještene za određenu tvrtku. Sustav mora biti transparentniji, s učinkovitijom kontrolom i takav da potiče odgovorno postupanje s javnim sredstvima“, kazao je Petar Lovrić, član Izvršnog odbora HUP-a.   

„U primjeni kriterija ekonomski najpovoljnije ponude značajno zaostajemo za Europskom unijom. Kod nas se gotovo 100% natječaja raspisuje po kriteriju najniže cijene koja dokazano ne znači optimalnu kvalitetu. Naručitelji bježe od ovog kriterija jer su često izloženi javnoj kritici u slučaju kada se ne izabere najniža cijena, a osim toga primjena ovog kriterija je složenija i traži stručnu pripremu. Zbog toga je važno raditi na edukaciji i osvješćivanju javnosti da se temeljem najniže cijene često u konačnici izabere opcija koja bitno više košta, a istodobno je važno podizati i razinu educiranosti zaposlenika koji rade u području javne nabave kako bi bili stručno osposobljeni provoditi složenije natječaje s kriterijima ekonomski najpovoljnije ponude“, poručio je Sadmir Hošić, predstavnik Radne skupine, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika i zamjenik direktora tvrtke Harmonija usluge.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na konferenciji za medije, podršku izmjenama dali su i udruženja povezana sa zdravstvom: "U industrijama povezanim sa zdravstvenim sustavom, bez zadrške podržavamo sustav javne nabave koji može doprinijeti racionalizaciji troškova cjelokupnog zdravstvenog a osobito bolničkog sustava, uz transparentan postupak i raspodjelu rizika svih uključenih, sukladno važećim propisima.", komentirala je Milka Kosanović, direktorica odnosa sa članstvom Hrvatske udruge poslodavaca.

Uz veću primjenu kriterija najpovoljnije cijene umjesto kriterija najniže cijene, pri čemu HUP predlaže da se propiše i postotni iznos primjene jednog i drugog kriterija (50:50),  važniji prijedlozi izmjena su:

1.  snažniju primjenu Okvirnog sporazuma jer sadašnja praksa u kojoj javni naručitelji sklapaju okvirne sporazume s jednim ponuditeljem na 2 godine ili sa više ponuditelja na 4 godine (iako Zakon predviđa mogućnost dužeg trajanja) onemogućuje se pokretanje većih investicija i daljnjeg ulaganja, a što poskupljuje uslugu samom naručitelju.

2.  jasno preciziranje instituta profesionalnog propusta i poticanje edukacijom na njegovo korištenje.

3.  detaljnije definirati pojam „Neuobičajeno niske cijene“ koja je nerijetko izvor narušavanja tržišta; u tom je segmentu nužna sektorska specijalizacija dionika postupa i edukacija naručitelja. Također, nužna je  primjena kriterija ENP i uvođenje obveze istraživanja tržišta.

4.  Interne akte o javnoj nabavi na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (tzv. bagatelna nabava) javni naručitelji moraju učiniti javno dostupnim (na svojim internetskim stranicama ili na drugi prikladan način)

5.  Žurno smanjenje administrativnih radnji koje  usporavaju i poskupljuju postupak javne nabave.

6.  Rokovi za podnošenje žalbi – Početak roka za žalbu treba biti nakon otvaranja ponuda;  obveza DKOM-u da na svojoj web stranici obavijesti sve zainteresirane u postupku o datumu predaje uredne žalbe, obzirom da se od tog dana broji rok od 30 dana u kojem DKOM mora donijeti i objaviti odluku.

Poslodavci i poduzetnici zalažu se i za veću primjenu e-nabave smatrajući da cjelokupno on-line provođenje postupka može povećati transparentnost sustava, a od dodatnih prijedloga naveli su i jaču primjenu zelene kao i inovativne javne nabave.