Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski u inervjuu za Novi list komentirao je tekuća ekonomska pitanja.

Rohatinski kaže da bi se moglo reći kako se hrvatska nacionalna ekonomija kreće sporije nego neke druge.

"Problem je što je rast koji imamo, od 2 ili 3 posto, monokulturan, bazira se prije svega na turizmu, na nešto malo tranzita, a fundamenti za dugoročni, stabilan rast se ne stvaraju. To se najbolje vidi u industriji gdje je točno da se otvaraju start up poduzeća, no sve to još je uvijek premalo. Velika industrija ima strahovite oscilacije već na mjesečnoj razini, što pokazuje da se svakodnevno suočava s problemima u plasmanu, financiranju, nabavkama sirovina, repromaterijala, investiranju. Iz svega toga još uvijek ne može proizaći zdrava osnova za dugoročan i stabilan rast" kaže Rohatinski. 

"Građevinarstvo životari na upola nižoj razini nego prije. Trgovina je imala tendenciju rasta u 2017., ali to je prije svega efekt povećanja prosječne neto plaće zbog mini porezne reforme. Međutim, kada se gleda struktura prometa u trgovini na malo, ponovno se javljaju elementi kakvi su bili prije desetak godina. Kruh i mlijeko su, naravno, konstanta, no opet su tu automobili, a sve ostalo stagnira", smatra Rohatinski.

Što se tiče odlaska velikog broja ljudi u naponu radne snage, bivši guverener smatra da je prije svega u pitanju trošak za nacionalnu ekonomiju jer se kvalificirana radna snaga obrazovala na trošak poreznih obveznika.

Utjecaj situacije Agrokoru prema Rohatinskom neće biti značajan.

"Ozbiljnije posljedice mogao bi osjetiti samo sektor poljoprivrede ako se bude kasnilo s potrebnim aktivnostima", rekao je bivši guverener Novom listu.