EN DE

Posebni odnosi RS i Srbije

Autor: Gorden Knezović
27. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

BANJA LUKA – U Banjoj Luci jučer je potpisan Sporazum o posebnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije. Sporazum su potpisali predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica te predsjednik RS Dragan Čavić i premijer Milorad Dodik. Dokument je pravni sljedbenik ranijeg sličnog sporazuma potpisanog 2001. godine između Jugoslavije i RS. Brojno državno izaslanstvo Srbije u Banjoj Luci je nazočilo svečanosti obilježavanja početka rada najveće srbijanske banke na području RS, beogradske Komercijalne banke. Također su prisustvovali potpisivanju ugovora Direkcije za privatizaciju RS i najveće farmaceutske tvrtke iz Srbije vršačkog Hemofarma, otvaranju banjolučke poslovnice Dunav osiguranja te otvaranju podružnice Tanjuga u glavnom gradu RS i svečanosti početka suradnje beogradskog Zvezdara teatra i Narodnog pozorišta RS. Uz najviše državne dužnosnike u posjetu Banjoj Luci borave predstavnici najuspješnijih srbijanskih tvrtki Hemofarm, Tigra, Apatinske pivovore, Delta holdinga, Simpa, Agroživa, East Pointa…
Tekst sporazuma o posebnim odnosima RS Srpske i Srbije kojeg je Vlada Srbije usvojila prošloga tjedna uznemirio je bošnjačke političare u BiH koji u njemu vide opasnost za opstanak cjelovite BiH stvorene Daytonom. Nakon potpisivanja sporazuma Haris Silajdžić poslao je pismo visokom predstavniku Christianu Schwartzu Schillingu zatraživši od njega odnosno od međunarodne zajednice onemogućavanje potpisivanja tog sporazuma kao “još jednog čina razgradnje BiH”. Poslije potpisivanja srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković ocijenio je da potpisivanje sporazuma o posebnim vezama između Srbije i RS neće ugroziti odnose s Bosnom i Hercegovinom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mesić: Sporazum ugrožava stabilnost

BANJA LUKA – U Banjoj Luci jučer je potpisan Sporazum o posebnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije. Sporazum su potpisali predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica te predsjednik RS Dragan Čavić i premijer Milorad Dodik. Dokument je pravni sljedbenik ranijeg sličnog sporazuma potpisanog 2001. godine između Jugoslavije i RS. Brojno državno izaslanstvo Srbije u Banjoj Luci je nazočilo svečanosti obilježavanja početka rada najveće srbijanske banke na području RS, beogradske Komercijalne banke. Također su prisustvovali potpisivanju ugovora Direkcije za privatizaciju RS i najveće farmaceutske tvrtke iz Srbije vršačkog Hemofarma, otvaranju banjolučke poslovnice Dunav osiguranja te otvaranju podružnice Tanjuga u glavnom gradu RS i svečanosti početka suradnje beogradskog Zvezdara teatra i Narodnog pozorišta RS. Uz najviše državne dužnosnike u posjetu Banjoj Luci borave predstavnici najuspješnijih srbijanskih tvrtki Hemofarm, Tigra, Apatinske pivovore, Delta holdinga, Simpa, Agroživa, East Pointa…
Tekst sporazuma o posebnim odnosima RS Srpske i Srbije kojeg je Vlada Srbije usvojila prošloga tjedna uznemirio je bošnjačke političare u BiH koji u njemu vide opasnost za opstanak cjelovite BiH stvorene Daytonom. Nakon potpisivanja sporazuma Haris Silajdžić poslao je pismo visokom predstavniku Christianu Schwartzu Schillingu zatraživši od njega odnosno od međunarodne zajednice onemogućavanje potpisivanja tog sporazuma kao “još jednog čina razgradnje BiH”. Poslije potpisivanja srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković ocijenio je da potpisivanje sporazuma o posebnim vezama između Srbije i RS neće ugroziti odnose s Bosnom i Hercegovinom.

Mesić: Sporazum ugrožava stabilnost

Povodom jučerašnjeg potpisivanja sporazuma između Srbije i Republike Srpske oglasio se i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je kazao da je sporazum o posebnim odnosima između Republike Srbije i RS, jednog od dva entiteta u sklopu suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, potez koji bi mogao imati dugoročne negativne posljedice za stabilnost ne samo BiH nego i šire. Osim toga, Mesić je rekao kako su sporazumi susjednih država o posebnim odnosima u skladu Daytonskog mirovnog sporazuma, ali ni najmanje nisu u skladu s duhom vremena u kojem živimo, te kako je Daytonom prekinut rat, ali nije položen temelj trajnog i stabilnog mira.
(pd)

Autor: Gorden Knezović
27. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (13)
Pogledajte sve

Evo ovaj zadnji post napisati ću i novinarskim jezikom: “Problem za BiH nije u Zagrebu i Beogradu nego u unutrašnjim sposobnostima da stvore institucionalne preduvjete za svoj ekonomski oporavak.”

Mislim da ste vi pogriješili utoliko što niste the “stvar” doveli do kraja. Ako me razumiješ? Ma kakav mesić, ma kakav dodik, ma kakav hdz, kakvi ameri…

institucije bih su usmjerene utjecajima iz vana, naravno onima koji mogu utjecati, američko veleposlanstvo, neka druga, utjecajni američki i europski dužnosnici pa onda ne govorim poštovani Osi3 sada o jednom, sada o drugom, znate li koliko samostalno institucije bih donose odluke?!
Daytonskog sporazuma se ne može držati kao “svetog slova”, jasno je da je potrebna njegov izmjena, napsoe usklađivanje s europskom praksom jer bih kakva je predviđena u daytonu nije naš funkcionalna niti baš samoodrživa još j u njoj svojevrstan protektorat.
i nije točno da bi Hrvatska imal bolju trgovinu i ekonomske odnose da inzistira na posebnim onosima, Sarajevo, odnosno Bosnjake bi to iritiralo. Nema ni političkih ustupaka za naprimjer ulazak Ine u Enrgopetrol. Etnička zloporaba institucija, valjda mislite da su hrvati u Bih time ugrozeni, oprostite ja zivim u bih a vi ne, koliko mi se cini, pa onda ne mozete govoriti u moje ime i i ime onih kojih se to tice. vi mozda slusate sto kaze poneki hdzeovac iz bih u dnevnopolitičkoj predizbornoj promidžbi ali to nije ono što je stvarno.

tema je “posebni odnosi RS i Srbije” pa je teško biti sasvim apolitičan, zar ne. nemam ambicije raspredati političke teme, no osjećam potrebu reagirati na nešto što mi se čini iskrivljivanjem činjenica.

moja poanta je usmjerena na gospodarstvo: da rh ima dosljednu politiku i da se samo drži onoga na što ima pravo i u što je uključena političkim sporazumima, imala bi mnogo normalniju podlogu za gospodarsku suradnju s bih i ne bi morala ovisiti o političkim ustupcima za postizanje gospodarskih ciljeva…

Moglo bi vas Zanimati