Telefonom se ne mijenja guverner HNB-a u zemlji gdje je gospodarstvo u velikim problemima. To potvrđuje da ne postoji koordinacija monetarne i fiskalne politike i da zbog toga trpi izvoz. Tako je odlazak guvernera Željka Rohatinskog, o čemu ga je premijer Zoran Milanović obavijestio telefonom, komentirao Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, koji se plaši narušavanja stabilnosti kune te upozorava: “Čini mi se da se zaboravlja da su sve naše obveze u devizama i da unatoč tome pokušavamo biti konkurentni u izvozu koji je ključan za gospodarski oporavak”.

“Hrvatskoj narodnoj banci pripada veliki kredit zbog načina na koji je upravljala kapitalnim priljevom, što je na vrijeme prepoznala opasnost od pregrijavanja ekonomije i time spriječila da dođe do još većeg udara recesije”, kazala je pak Sanja Madžarević-Šujster, viša savjetnica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, ističući i da dosadašnja tečajna politika nema alternativu jer to ne može biti instrument ekonomske politike, pogotovo za zemlju koja je visoko eurizirana. Stoga, naglašava, svako bi slabljenje tečaja donijelo – samo štetu. Iako su se među reakcijama na odlazak Rohatinskog našle i neke katastrofične prognoze, dobar dio analitičara ne očekuje potrese. Da ne priželjkuje značajne promjene monetarne politike istaknuo je i premijer u razgovoru za Media servis, pojasnivši da u suprotnom na čelno mjesto HNB-a ne bi postavljao Borisa Vujčića koji je bio zamjenik Rohatinskog svih 12 godina mandata. “Zadatak treba biti prije svega stabilnost cijena i tako će i ostati. Gospodarski rast je posao Vlade i svih onih koji se bave gospodarstvom, poduzetnika, a ne Narodne banke”, kaže premijer. Naglasio je kako Rohatinski posao dobro radio. “Međutim, 12 godina je dugo razdoblje i nakon konzultacija s članovima Vlade, zaključili smo da nam je najčistije rješenje da odaberemo novog guvernera, njegovog zamjenika Borisa Vujčića. Bio sam osobno u početku sklon tome da Rohatinski još dvije godine ostane na čelu HNB-a, no to nije zakonski provedivo a ideja se nije svidjela ni Rohatinskom”, pojasnio je Zoran Milanović, napominjući da Vujčić ima besprijekornu biografiju. Premijer napominje da nije želio da Rohatinski njegovu odluku sazna iz medija, te smatra da je postupio korektno obavijestivši guvernera telefonski.

Jedan od onih koji smatraju da Vlada možda želi promjene monetarne politike je predsjednik Republike Ivo Josipović. “Vlada je procijenila da treba voditi nešto drugačiju monetarnu politiku i vjerojatno je to razlog zbog kojega dolazi do promjene”, poručio je jučer, ne razjasnivši na čemu temelji te tvrdnje. Analitičari RBA očekuju nastavak dosadašnje politike HNB-a, uz tek kratkoročne reakcije na domaćim financijskim tržištima. Zbog određene neizvjesnosti na tržištu obveznica očekuju blagi kratkoročni rast prinosa i domaćih obveznica i hrvatskih euroobveznica. Domaći analitičari oprezni su u prognozama budućeg rada HNB-a, no vlada određena zabrinutost zbog toga hoće li novi guverner uspjeti prebroditi krizne okolnosti u kojima će se, moguće, morati suočiti i s padom kreditnog rejtinga. Kako kažu izvori Poslovnog dnevnika, Vujčić savršeno funkcionira u uvjetima stabilnosti i sređenom sustavu, no Rohatinski je bolji u improvizacijama koje zahtijeva kriza. Neki pak idu tako daleko da Rohatinskog vide kao bitnu kariku u slučaju formiranja tehničke Vlade po uzoru na Italiju.

Bivši ministar financija

Borislav Škegro: Dometi monetarne politike su ograničeni
“U našem gospodarskom sustavu, s povijesnim iskustvom nestabilnih valuta i vezanosti najprije uz njemačku marku, a potom euro, dometi djelovanja monetarne politike vrlo su ograničeni. Zato nije slučajno da su svi dosadašnji guverneri, za ove ili one vlade, vodili zapravo istu politiku. Bolje rečeno, jedinu moguću. Čak i kad bi netko danas – u maloj i otvorenoj ekonomiji poput naše, i u zemlji na pragu ulaska u EU – pokušao ignorirati tu činjenicu (što nije vjerojatno), vrlo brzo suočio bi se s međunarodnim mehanizmima i adresama koji bi prizemljili takve ideje, od Europske komisije do Međunarodnoga monetarnog fonda. Institucije poput MMF-a jednostavno se brinu o 46 milijardi eura koje smo posudili od inozemnih kreditora. Eksperimentiranje s ludostima i zazivanje ‘novog, pravog miksa monetarne i fiskalne politike’ šuplje su fraze iz odavno zastarjelih udžbenika koje samo odražavaju razmjere naših neznanja”, ocjenjuje Borislav Škegro, nekadašnji član Savjeta HNB-a, potom ministar financija, a danas suvlasnik i direktor Quaestusa. (J. Dozan)

Agrokor o Rohatinskom

‘Nismo razgovarali o njegovu povratku’
“O eventualnom povratku u Agrokor sa Željkom Rohatinskim nismo razgovarali”, poručeno nam je iz koncerna Ivice Todorića, gdje su, kažu, o njegovu odlasku s mjesta guvernera čuli iz medija. Rohatinski je u HNB došao iz Agrokora, s čijim vlasnikom njeguje bliske obiteljske odnose. U kolovozu 2011. Poslovni dnevnik otkrio da je Agrokor kupio špeditersku tvrtku Marije Rohatinski, čija je jedina imovina bila kuća na Bukovcu od oko 2 mil. kn. Guvernerova je supruga demantirala da im je Todorić kupio kuću, rekla je da ju je prije prodaje tvrtke Agrokoru otkupila kao privatna osoba. (D. Jozić,VLM)

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče