Hrvatska poljoprivreda ozbiljno iskoračuje u digitalno doba. Nakon što je predstavljen sustav monitoringa, odnosno praćenja osnovnih poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim površinama, Ministarstvo poljoprivrede kreće i u uspostavu informacijskog sustava sljedivosti hrane. Sustav, čija je procijenjena vrijednost 1,1 milijun eura bez PDV-a, temeljit će se na blockchain tehnologiji. Do podataka o proizvodu korisnik će dolaziti putem QR koda s linkom na odgovarajući set podataka koji će se nalaziti na portalu sljedivosti hrane. Nadležno ministarstvo putem javnog natječaja otvorenog do 21. ožujka traži “izvođače radova”, a cijeli bi sustav trebao biti uspostavljen i funkcionalan do kraja 2024., piše u natječajnoj dokumentaciji.

Tri faze

Kako piše u dokumentaciji objavljenoj na elektroničkom oglasniku javne nabave, Ministarstvo poljoprivrede želi izgraditi jedinstven sustav sljedivosti hrane životinjskog i biljnog podrijetla te informacije o sljedivosti hrane učiniti dostupnim potrošačima, naručiteljima te institucijama. “Za dionike u lancu sljedivosti, potrebno je izgraditi aplikaciju za ispis QR koda na naljepnice. Sustav mora biti modularan kako bi bilo moguće na jednostavan način dodavati nove proizvode, podatke i informacije. Usto mora biti dimenzioniran za istovremeni pristup velikog broja korisnika”, ističe se u dokumentaciji.

Realizacija projekta sljedivosti hrane pak bit će podijeljena u tri faze,a sve bi trebalo biti završeno do kraja 2024. Natječaj je pak podijeljen u deset grupa, a najskupljim se procjenjuje uspostava mreže lanca blokova (Blockchain) čija vrijednost iznosi 678 tisuća eura bez PDV-a.

Kristijan Glibo

Dokaz koncepta, odnosno Proof of concept, prije korona krize za Ministarstvo poljoprivrede radila je tvrtka Beyondi u suradnji s Omega softverom. Kristijan Glibo, osnivač i direktor Beyondija, kaže da će se na ovaj natječaj javiti, ali ovaj put s drugom kompanijom kao partnerom.

“Projekt je iznimno zahtjevan i kompleksan zato što se mora osigurati državna infrastruktura koja će biti vođena od raznih agencija, a koje su u različitoj nadležnosti. To su Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Državni inspektorat, Hrvatski veterinarski institut te gradovi od kojih svaki ima svoju veterinarsku ambulantu. Dakle, moramo osigurati zajedničku infrastrukturu i zajedničku proceduru za sve te aktere”, objašnjava Glibo. Usto, ističe, transparentnost koja se projektom postiže mora biti verificirana, a to znači da je potreban zajednički sustav verifikacija, a koji pruža AKD.

Što će tu država?

No ovaj pokušaj uspostave sljedivosti hrane nije prvi u Hrvatskoj. Njega je prije pet godina uspostavio startup VeeMee, a njegov osnivač i vlasnik Marko Kozjak kaže da su danas s 25 tisuća tona hrane označene QR kodom najveći igrač na tržištu po pitanju neutralne sljedivosti. Na ulazak države u ovu domenu ne gleda blagonaklono. “A čemu nam onda služi zakonski sustav deklaracija”, pita se te ističe da bi državi bilo bolje uspostaviti bazu podataka onoga što se u Hrvatskoj proizvodi, tko proizvodi te u kojim količinama. “Stalno nešto nadograđujemo, a sustav je kontinuirano nedovršen. Uostalom, zašto bi država ulazila i u ovo područje. To znači da će svi QR kodovi biti u njezinom vlasništvu, čime opet uzima dio kolača privatnom sektoru”, ističe.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, s ovim natječajem i projektom Ministarstva poljoprivrede nije upoznat. “Ministarstvo poljoprivrede objavljuje enormne količine dokumentacije tako da uistinu ne stignem sve pratiti”, kaže Jakopović. No dodaje da je dobro da se s procesom sljedivosti hrane ide na nacionalnoj razini. Ističe i da je važno da potrošač u ovom projektu bude u fokus jer bi se tako mogli pospješiti lokalni vrijednosni lanci. “Što je više proizvodnje u Hrvatskoj to će naši proizvodi biti jeftiniji”, ističe.